<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Časopis Vino &#124; Vinogradarstvo, vinarstvo, kultura jela i pića &#187; Jaka pića</title>
	<atom:link href="http://casopisvino.co.rs/category/jaka-pica/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://casopisvino.co.rs</link>
	<description>Saznajte sve što Vas interesuje o vinu, vinogradarstvu, slaganju hrane i pića.</description>
	<lastBuildDate>Tue, 13 Dec 2011 19:47:47 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3</generator>
		<item>
		<title>Fizička stabilizacija jakih pića</title>
		<link>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/fizicka-stabilizacija-jakih-pica/</link>
		<comments>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/fizicka-stabilizacija-jakih-pica/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 11 Dec 2011 18:42:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Đorđe Jančić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Jaka pića]]></category>
		<category><![CDATA[Vino 32]]></category>
		<category><![CDATA[prof. dr ninoslav nikičević]]></category>
		<category><![CDATA[stabilizacija pića]]></category>
		<category><![CDATA[vino 32]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://casopisvino.co.rs/?p=1850</guid>
		<description><![CDATA[Jaka alkoholna pića treba da budu bistra i čista. Ali nisu retki slučajevi da se u njima javlja mutnoća i talog. Ove pojave mogu imati različite uzroke, koji se iskazuju tokom proizvodnje, a nekada i posle punjenja potpuno bistrog pića u boce. Ovde je cilj da se načelno ukaže na najčešće uzroke fizičke nestabilnosti jakih [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Jaka alkoholna pića treba da budu bistra i čista. Ali nisu retki slučajevi da se u njima javlja mutnoća i talog. Ove pojave mogu imati različite uzroke, koji se iskazuju tokom proizvodnje, a nekada i posle punjenja potpuno bistrog pića u boce.</p>
<p>Ovde je cilj da se načelno ukaže na najčešće uzroke fizičke nestabilnosti jakih pića i preporuče postupci koji bi pomogli da se jaka alkoholna pića dovedu do kristalne bistrine i da se spreči naknadno mućenje i taloženje.</p>
<p><strong>Prof. Ninoslav Nikićević</strong></p>
<address><span style="color: #800000;"><strong>———</strong></span></address>
<address><span style="color: #800000;"><strong><em>Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju</em></strong></span></address>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/fizicka-stabilizacija-jakih-pica/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Vodka – Piće ruskih careva i stepa (II deo)</title>
		<link>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/vodka-%e2%80%93-pice-ruskih-careva-i-stepa-ii-deo/</link>
		<comments>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/vodka-%e2%80%93-pice-ruskih-careva-i-stepa-ii-deo/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 31 May 2011 05:03:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Đorđe Jančić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Jaka pića]]></category>
		<category><![CDATA[Vino 31]]></category>
		<category><![CDATA[prof. dr ninoslav nikičević]]></category>
		<category><![CDATA[vodka]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://casopisvino.co.rs/?p=1719</guid>
		<description><![CDATA[Postupak proizvodnje vodke, najsažetije rečeno, sastoji se u razređivanju dva puta rektifikovanog etanola destilovanom ili demineralizovanom vodom,  propuštanju sirove vodke preko odgovarajućih filtera, zatim tretiranju sirove vodke aktivnim ugljem na jedan od obično dva korišćena načina. Posle prve  filtarcije, vodki se dodaju komponente za popravljanje mirisa i ukusa. Ovim se postiže završno formiranje vodke. Posle [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-medium wp-image-1720" style="margin: 5px;" title="vodka-casa" src="http://casopisvino.co.rs/blog/wp-content/uploads/2011/05/vodka-casa-300x264.jpg" alt="vodka čaša" width="158" height="138" />Postupak proizvodnje vodke, najsažetije rečeno, sastoji se u razređivanju dva puta rektifikovanog etanola destilovanom ili demineralizovanom vodom,  propuštanju sirove vodke preko odgovarajućih filtera, zatim tretiranju sirove vodke aktivnim ugljem na jedan od obično dva korišćena načina. Posle prve  filtarcije, vodki se dodaju komponente za popravljanje mirisa i ukusa. Ovim se postiže završno formiranje vodke. Posle kraćeg odležavanja i druge fine filtracije vodka može ići na punjenje u boce. Ovaj postupak izneće se detaljnije, po operacijama.</p>
<p><strong>Prof. Ninoslav Nikićević</strong></p>
<address><strong>———</strong></address>
<address><strong> <em>Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju</em></strong></address>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/vodka-%e2%80%93-pice-ruskih-careva-i-stepa-ii-deo/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Vodka &#8211; Piće ruskih careva i stepa (I)</title>
		<link>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/vodka-pice-ruskih-careva-i-stepa-i/</link>
		<comments>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/vodka-pice-ruskih-careva-i-stepa-i/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 25 Jan 2011 22:42:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Đorđe Jančić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Jaka pića]]></category>
		<category><![CDATA[Vino 30]]></category>
		<category><![CDATA[vodka]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://casopisvino.co.rs/?p=1587</guid>
		<description><![CDATA[Vodka je žestoko alkoholno piće proizvedeno od rafinisanog etanola poljoprivrednog porekla dobijenog fermentacijom sa kvascima od: žitarica i/ili krompira , ostalih poljoprivrednih sirovina destilacijom i rektifikacijom, tako da organoleptičke karakteristike upotrebljene sirovine, kao i pratećih proizvoda nastalih tokom fermentacije, budu selektivno umanjene. prof. dr Ninoslav Nikićević ——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-medium wp-image-1588" style="margin: 5px;" title="vodka" src="http://casopisvino.co.rs/blog/wp-content/uploads/2011/01/vodka-300x277.jpg" alt="vodka" width="147" height="135" />Vodka je žestoko alkoholno piće proizvedeno od rafinisanog etanola poljoprivrednog porekla dobijenog fermentacijom sa kvascima od: žitarica i/ili krompira , ostalih poljoprivrednih sirovina destilacijom i rektifikacijom, tako da organoleptičke karakteristike upotrebljene sirovine, kao i pratećih proizvoda nastalih tokom fermentacije, budu selektivno umanjene.</p>
<p><strong>prof. dr Ninoslav Nikićević</strong></p>
<address><span style="color: #800000;"><strong>———</strong></span></address>
<address> <span style="color: #800000;"><strong><em>Ostatak  teksta možete pročitati u štampanom izdanju</em></strong></span></address>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/vodka-pice-ruskih-careva-i-stepa-i/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Istorija aparata za destilaciju</title>
		<link>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/istorija-aparata-za-destilaciju/</link>
		<comments>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/istorija-aparata-za-destilaciju/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 30 Aug 2010 18:18:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Đorđe Jančić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Jaka pića]]></category>
		<category><![CDATA[Vino 29]]></category>
		<category><![CDATA[aparat za destilaciju]]></category>
		<category><![CDATA[prof. dr ninoslav nikičević]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://casopisvino.co.rs/?p=1381</guid>
		<description><![CDATA[Čovek je kroz svoju dugu istoriju uvek težio i da uživa, a jedno od najstarijih i najmoćnijih sredstava za to, svakako su bila i opojna pića. Najstariji  pisani podaci uveravaju nas, da se otkriće destilacije može pripisati starim Egipćanima. Ova pretpostavka zasniva se na spisima cara Zoizmea o  “božanskoj kapljici”, u kojima se iznose pojedinosti [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div id="attachment_1382" class="wp-caption alignleft" style="width: 310px"><img class="size-medium wp-image-1382 " style="margin: 5px;" title="destiacioni aparat" src="http://casopisvino.co.rs/blog/wp-content/uploads/2010/08/destiacioni-aparat-300x165.jpg" alt="" width="300" height="165" /><p class="wp-caption-text">Destilacioni aparati koje je koristila Kleopatra</p></div>
<p>Čovek je kroz svoju dugu istoriju uvek težio i da uživa, a jedno od najstarijih i najmoćnijih sredstava za to, svakako su bila i opojna pića. Najstariji  pisani podaci uveravaju nas, da se otkriće destilacije može pripisati starim Egipćanima. Ova pretpostavka zasniva se na spisima cara Zoizmea o  “božanskoj kapljici”, u kojima se iznose pojedinosti za nekoliko aparata za destilaciju, navodeći da ih je video kao crteže, na zidu antičkog hrama u Memfisu, prestonici starog Egipta (period 3400-2445. g. pne).</p>
<p><strong>Prof. dr Ninoslav Nikičević</strong></p>
<address><span style="color: #993300;"><strong>———</strong></span></address>
<address> <span style="color: #993300;"><strong><em>Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju</em></strong></span></address>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/istorija-aparata-za-destilaciju/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Voćna vina</title>
		<link>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/vocna-vina/</link>
		<comments>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/vocna-vina/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 30 Aug 2010 19:00:14 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Đorđe Jančić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Jaka pića]]></category>
		<category><![CDATA[Vino 29]]></category>
		<category><![CDATA[prof. dr ninoslav nikičević]]></category>
		<category><![CDATA[voćna vina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://casopisvino.co.rs/?p=1352</guid>
		<description><![CDATA[Voćno vino je piće dobijeno alkoholnom fermentacijom voćnog soka ili koncentrisane voćne kaše i šećera, po tehnološkom postupku koji se  primenjuje u proizvodnji vina, propisanom Pravilnikom o kvalitetu i drugim zahtevima za vino. Voćnim vinom se smatra i alkoholno piće od meda. Voćnim vinom u smislu ovog Pravilnika ne smatra se vino od grožđa. Voćnom [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-medium wp-image-1039" style="margin: 5px;" title="kvercetin" src="http://casopisvino.co.rs/blog/wp-content/uploads/2010/03/kvercetin-249x300.jpg" alt="" width="114" height="138" />Voćno vino je piće dobijeno alkoholnom fermentacijom voćnog soka ili koncentrisane voćne kaše i šećera, po tehnološkom postupku koji se  primenjuje u proizvodnji vina, propisanom Pravilnikom o kvalitetu i drugim zahtevima za vino. Voćnim vinom se smatra i alkoholno piće od meda. Voćnim vinom u smislu ovog Pravilnika ne smatra se vino od grožđa.</p>
<p>Voćnom vinu mogu se dodavati nefermentisani voćni sok ili nefermentisani voćni sokovi, i stavljaju se u promet kao mešana voćna vina. Voćno vino koje nosi naziv jedne vrste voća, mora da je proizvedeno od najmanje<br />
70% od te vrste voća.</p>
<p><strong>Prof. dr Ninoslav Nikičević</strong></p>
<address><span style="color: #993300;"><strong>———</strong></span></address>
<address> <span style="color: #993300;"><strong><em>Ostatak   teksta možete pročitati u štampanom izdanju</em></strong></span></address>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/vocna-vina/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ovo nam je najbolje</title>
		<link>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/ovo-nam-je-najbolje/</link>
		<comments>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/ovo-nam-je-najbolje/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 12 Apr 2010 20:17:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Đorđe Jančić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Jaka pića]]></category>
		<category><![CDATA[Vino 28]]></category>
		<category><![CDATA[ocenjivanje rakija]]></category>
		<category><![CDATA[prof. dr ninoslav nikičević]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://casopisvino.co.rs/?p=1225</guid>
		<description><![CDATA[Završeno je stručno ocenjivanje najboljih srpskih šljivovica za period 1900-2009 godine. Tim povodom zamolili smo prof. Ninoslava Nikičevića sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, koji je vodio ceo ovaj projekat, da za naš časopis prokomentariše kakvi su njegovi utisci sa ovog ocenjivanja. &#160; &#160; Imena vlasnika ili proizvođača najbolje plasiranih rakija 1. Vladimir Vučetić 19,05 2. [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-1226" style="margin: 5px;" title="rezultati-ocenjivanja-rakija" src="http://casopisvino.co.rs/blog/wp-content/uploads/2010/04/rezultati-ocenjivanja-rakija.jpg" alt="" width="200" height="148" />Završeno je stručno ocenjivanje najboljih srpskih šljivovica za period 1900-2009 godine. Tim povodom zamolili smo prof. Ninoslava Nikičevića sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, koji je vodio ceo ovaj projekat, da za naš časopis prokomentariše kakvi su njegovi utisci sa ovog ocenjivanja.<span id="more-1225"></span><br />
&nbsp;<br />
&nbsp;</p>
<table class="alignleft" style="background-color: #fce172; margin: 5px;" border="0">
<tbody>
<tr>
<td style="line-height: normal;"><strong><span style="color: #800000;">Imena vlasnika ili proizvođača</span></strong></p>
<p><strong><span style="color: #800000;"> najbolje plasiranih rakija</span></strong></td>
</tr>
<tr>
<td>1. Vladimir Vučetić 19,05<br />
2. Milovan Kolaković 18,95<br />
3. Dragi Ivanović 18,77<br />
4. Milan Plazinić 18,74<br />
5. Dragan Šević 18,72<br />
6. „Prokupac“ AD, Beograd 18,65<br />
7. „Prokupac“ AD, Beograd 18,62<br />
8. Miodrag Tivković 18,56<br />
9. Radoje Marić 18,46<br />
10. Milan Plazinić 18,44<br />
11. Nebojša Gligorijević 18,43<br />
12-13. „Tim“ doo, Bajina Bašta 18,42<br />
12-13. Milan Mirković 18,42<br />
14-15. „Primag“ doo, Beograd 18,38<br />
14-15. Zoran Čitaković 18,38<br />
16. Milan Plazinić 18,36<br />
17. Zoran Milinković 18,34<br />
18. Miroslav Kuburić 18,32<br />
19-21. Ilija Rudić 18,30<br />
19-21. „Prokupac“ AD, Beograd 18,30<br />
19-21. „Primag“ doo, Beograd 18,30<br />
22. Zoran Čitaković 18,29<br />
23. Slavko Đurđević 18,28<br />
24. Slobodan Perić 18,27<br />
25. Svetozar Martinović 18,25</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>Krajem prošle godine, tačnije 27. decembra 2009. godine, petočlana stručna komisija u sastavu: prof. dr Slobodan Jović sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, prof. dr Vele Tešović sa Hemijskog fakulteta u Beogradu, dipl. ing. Miroljub Cilić, dugogodišnji tehnički direktor Navipa, dipl. ing. Veroljub Urošević, dugogodišnji tehnički direktor Prokupca iz Beograda i dipl. ing. Vladimir Vučetić, ocenila je sto dvadeset uzoraka srpske šljivovice. Od tog broja sto šest uzoraka za ovo ocenjivanje poslali su proizvođači šljivovice ili vlasnici tih rakija, osam uzoraka je kupljeno u našim mega marketima kao što su IDEA, RODA i TEMPO &#8211; sve rakije prepečenice naših najpoznatijih rakijskih brendova i šest uzoraka rakija koje sam ja godinama unazad prikupljao, kupovao po selima i čuvao za neku ovakvu priliku i sada kupažirao i pripremio.</p>
<p>Mene interesuje apsolutni kvalitet koji može jedna srpska šljivovica da dostigne i zato sam te rakije ponudio komisiji na ocenjivanje. Ja nisam učestvovao u ocenjivanju rakija tako da je ceo posao obavila petočlana komisija. Radilo se od 10 sati pre podne do 20 sati uveče sa mnogobrojnim pauzama radi odmora članova komisije. Ocenjivani su parametri kvaliteta: boja, bistrina, tipičnost, miris i ukus.</p>
<p>Po utvrđenom redosledu prvo su išle meke rakije do 40%vv. Među njima je bilo pet veoma dobrih uzoraka iz pedeset pete, šezdeset devete, sedamdesete, osamdesete i devedeset šeste godine; sve su to bile rakije iz Srbije, sa Zlatibora, iz Kraljeva, Raške, sela Lopovići, Priboja, sela Rakari kod Banje Vrujci. Te rakije su veoma korektno ocenjene i među njima najveći broj je dobio zlatnu medalju. Takve rakije, ukoliko su dugo godina čuvane, ne bi trebalo da se prepeku jer bi tada izgubile svojstva koja su svojim starenjem stekle.</p>
<p>Zatim, prema redosledu jačine, ocenjivane su rakije od 40-45%vv, zatim od 45%vv, od 45-50%vv, od 50% i preko pedeset. Bilo je dva uzorka preko 55%vv i oni su odmah diskvalifikovani.</p>
<p>Komisija je ocenjivala šljivovice i šljivove prepečenice. Po Zakonu o rakijama, do 55%vv su šljivove prepečenice, a preko toga su destilati.</p>
<p>Najbolje rakije, ako se izuzmu one iz grupacije do 40%vv, bile su među prvih pedesetak u kategoriji od 40-45%, uračunavajući i 45%vv. Ocenjivalo se po onim parametrima kvaliteta koje sam već spomenuo. Dodeljene su medalje na osnovu bodovne liste i to: od 14,01 do 16,0 &#8211; bronzana medalja, od 16,01 do 17,49 &#8211; srebrna medalja, od 17,50 do 18,0 &#8211; velika srebrna medalja, od 18,01 do 18,49 &#8211; zlatna medalja, od 18,50 do 19,49 &#8211; velika zlatna medalja i, po prvi put do sada, od 19,50 do 20 &#8211; platinasta medalja, kojom bi trebalo da se istakne sam vrh kvaliteta. Na žalost, kada su se sabrale sve ocene koje su pojedinačno dali članovi komisije i to podelilo sa brojem ocenjivača, dobijena prosečna ocena ni kod jedne rakije nije dosegla broj poena potreban za platinastu medalju. Najbolje plasirana rakija dobila je ocenu 19,05 dok je dvadeset peto mesto sa ove liste najboljih rakija zauzela rakija koja je imala 18,25 poena. Potrebno je naglasiti da su mnoge od ovih rakija doneli njihovi vlasnici ili naslednici a ne njihovi proizvođači. Bilo je tu veoma starih rakija i jednostavno neki od proizvođača više nisu živi. Među sto dvadeset uzoraka koje je komisija ocenjivala najstarija rakija je iz 1930, a najmlađa iz 2009. godine.</p>
<p>Moram istaći da sam veoma zadovoljan ponuđenim kvalitetom rakija, kao i radom ocenjivačke komisije. Poenta ovog stručnog ocenjivanja srpske šljivovice je da se populariše ovo naše nacionalno piće. Svakako da bi jedna javna marketinški dobro osmišljena aukcija tome značajno doprinela. Krajni rezultat bi bio da najboljih dvadeset pet rakija ide na aukcijsku prodaju. Potrebno je da se ispune odgovarajući uslovi neophodni za realizaciju jednog takvog poduhvata.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://casopisvino.co.rs/jaka-pica/ovo-nam-je-najbolje/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Tehnološke zanimljivosti i saveti pri proizvodnji jakih alkoholnih pića</title>
		<link>http://casopisvino.co.rs/vino-27/tehnoloske-zanimljivosti-i-saveti-pri-proizvodnji-jakih-alkoholnih-pica/</link>
		<comments>http://casopisvino.co.rs/vino-27/tehnoloske-zanimljivosti-i-saveti-pri-proizvodnji-jakih-alkoholnih-pica/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 01 Dec 2009 14:26:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Đorđe Jančić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Jaka pića]]></category>
		<category><![CDATA[Vino 27]]></category>
		<category><![CDATA[proizvodnja]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://casopisvino.co.rs/?p=591</guid>
		<description><![CDATA[U ovom tekstu potrudili smo  se da damo nekoliko korisnih saveta koji mogu da proizvodnju jakih alkoholnih pića umnogome olakšaju kao i da uklone neke česte probleme koji se tu javljaju. &#8212;&#8212;&#8212; Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-medium wp-image-592" style="margin: 5px;" title="Pecenje rakije" src="http://casopisvino.co.rs/blog/wp-content/uploads/2009/12/Pecenje-rakije-225x300.jpg" alt="Pecenje rakije" width="104" height="139" />U ovom tekstu potrudili smo  se da damo nekoliko korisnih saveta koji mogu da proizvodnju jakih alkoholnih pića umnogome olakšaju kao i da uklone neke česte probleme koji se tu javljaju.</p>
<address><span style="color: #993300;"><strong>&#8212;&#8212;&#8212;</strong></span></address>
<address><span style="color: #993300;"><strong><em>Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju</em></strong></span></address>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://casopisvino.co.rs/vino-27/tehnoloske-zanimljivosti-i-saveti-pri-proizvodnji-jakih-alkoholnih-pica/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Izbor najbolje srpske šljivovice 1900 &#8211; 2009</title>
		<link>http://casopisvino.co.rs/vino-27/izbor-najbolje-srpske-sljivovice/</link>
		<comments>http://casopisvino.co.rs/vino-27/izbor-najbolje-srpske-sljivovice/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 01 Dec 2009 14:19:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Đorđe Jančić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Jaka pića]]></category>
		<category><![CDATA[Vino 27]]></category>
		<category><![CDATA[ninoslav nikičević]]></category>
		<category><![CDATA[rakija]]></category>
		<category><![CDATA[šljivovica]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://casopisvino.co.rs/?p=463</guid>
		<description><![CDATA[O rakiji srpskoj šljivovici više se priča nego što se zna a ona po svojoj reputaciji, ugledu i prestižu zaslužuje da predstavlja pravi srpski brend jer je najbolje i tehnološki najsavršenije jako alkoholno piće na svetu po rečima našeg sagovornika prof. dr Ninoslava Nikičevića sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Zbog toga je važno da se [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-464" style="margin: 5px;" title="Šljivovice" src="http://casopisvino.co.rs/blog/wp-content/uploads/2009/12/sljivovice.jpg" alt="Šljivovice" width="160" height="136" />O rakiji srpskoj šljivovici više se priča nego što se zna a ona po svojoj reputaciji, ugledu i prestižu zaslužuje da predstavlja pravi srpski brend jer je najbolje i tehnološki najsavršenije jako alkoholno piće na svetu po rečima našeg sagovornika prof. dr Ninoslava Nikičevića sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Zbog toga je važno da se ovde kod nas u Srbiji vidi i potvrdi kakav to kvalitet ima srpska šljivovica i šta je to što je svrstava u sam vrh najboljih jakih pića sveta. Zamolili smo prof. Nikičevića da nam kaže kako ćemo utvrditi, pre svega, koja je najbolja srpska šljivovica.…</p>
<p><strong>doc. dr Ninoslav Nikičević</strong></p>
<address><span style="color: #993300;"><strong>&#8212;&#8212;&#8212;</strong></span></address>
<address><span style="color: #993300;"><strong><em>Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju</em></strong></span></address>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://casopisvino.co.rs/vino-27/izbor-najbolje-srpske-sljivovice/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Instrumentalna metoda u analitici jakih alkoholnih pića</title>
		<link>http://casopisvino.co.rs/vino-26/instrumentalna-metoda-u-analitici-jakih-alkoholnih-pica/</link>
		<comments>http://casopisvino.co.rs/vino-26/instrumentalna-metoda-u-analitici-jakih-alkoholnih-pica/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 01 Jul 2009 16:12:28 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Đorđe Jančić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Jaka pića]]></category>
		<category><![CDATA[Vino 26]]></category>
		<category><![CDATA[analitika]]></category>
		<category><![CDATA[prof. dr ninoslav nikičević]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://casopisvino.co.rs/?p=584</guid>
		<description><![CDATA[Pored glavnih komponenti koje čine alkoholi, aldehidi, estri i kiseline u alkoholnim pićima se u manjim količinama može naći širok spektar različitih hemijskih jedinjenja. Jedinstvene senzorske karakteristike različitih tipova alkoholnih pića često su određene malim razlikama u sadržaju kako isparljivih tako i neisparljivih komponenti. Upotrebom instrumentalnih metoda danas se mogu utvrditi kvalitativne i kvantitativne karakteristike [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-506" style="margin: 5px;" title="Analitika jakih pića" src="http://casopisvino.co.rs/blog/wp-content/uploads/2009/12/analitika_jakih_pica.jpg" alt="Analitika jakih pića" width="160" height="227" />Pored glavnih komponenti koje čine alkoholi, aldehidi, estri i kiseline u alkoholnim pićima se u manjim količinama može naći širok spektar različitih hemijskih jedinjenja. Jedinstvene senzorske karakteristike različitih tipova alkoholnih pića često su određene malim razlikama u sadržaju kako isparljivih tako i neisparljivih komponenti. Upotrebom instrumentalnih metoda danas se mogu utvrditi kvalitativne i kvantitativne karakteristike a time dobiti važne informacije o kvalitetu alkoholnih pića.</p>
<p><strong>doc. dr Ninoslav Nikičević</strong></p>
<address><span style="color: #993300;"><strong>&#8212;&#8212;&#8212;</strong></span></address>
<address><span style="color: #993300;"><strong><em>Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju</em></strong></span></address>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://casopisvino.co.rs/vino-26/instrumentalna-metoda-u-analitici-jakih-alkoholnih-pica/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Tekila &#8211; Blago Acteka</title>
		<link>http://casopisvino.co.rs/vino-25/tekila-blago-acteka/</link>
		<comments>http://casopisvino.co.rs/vino-25/tekila-blago-acteka/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 01 Oct 2008 16:59:28 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Đorđe Jančić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Jaka pića]]></category>
		<category><![CDATA[Vino 25]]></category>
		<category><![CDATA[ninoslav nikičević]]></category>
		<category><![CDATA[tekila]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://casopisvino.co.rs/?p=551</guid>
		<description><![CDATA[Tekila je alkoholno piće dobijeno od destilata posebnih vrsta kaktusa agave specifičnim tehnološkim postupkom. To je i nacionalno piće Meksika, pored koga su još poznati puljke i meskal… doc. dr Ninoslav Nikičević &#8212;&#8212;&#8212; Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-552" style="margin: 5px;" title="tekila" src="http://casopisvino.co.rs/blog/wp-content/uploads/2009/12/tekila.jpg" alt="tekila" width="160" height="121" />Tekila je alkoholno piće dobijeno od destilata posebnih vrsta kaktusa agave specifičnim tehnološkim postupkom. To je i nacionalno piće Meksika, pored koga su još poznati puljke i meskal…</p>
<p><strong>doc. dr Ninoslav Nikičević</strong></p>
<address><span style="color: #993300;"><strong>&#8212;&#8212;&#8212;</strong></span></address>
<address><span style="color: #993300;"><strong><em>Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju</em></strong></span></address>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://casopisvino.co.rs/vino-25/tekila-blago-acteka/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

