Posts Tagged ‘Jaka pića’
Tehnološke zanimljivosti i saveti pri proizvodnji jakih alkoholnih pića
Tuesday, December 1st, 2009
U ovom tekstu potrudili smo se da damo nekoliko korisnih saveta koji mogu da proizvodnju jakih alkoholnih pića umnogome olakšaju kao i da uklone neke česte probleme koji se tu javljaju.
Instrumentalna metoda u analitici jakih alkoholnih pića
Wednesday, July 1st, 2009
Pored glavnih komponenti koje čine alkoholi, aldehidi, estri i kiseline u alkoholnim pićima se u manjim količinama može naći širok spektar različitih hemijskih jedinjenja. Jedinstvene senzorske karakteristike različitih tipova alkoholnih pića često su određene malim razlikama u sadržaju kako isparljivih tako i neisparljivih komponenti. Upotrebom instrumentalnih metoda danas se mogu utvrditi kvalitativne i kvantitativne karakteristike a time dobiti važne informacije o kvalitetu alkoholnih pića.
doc. dr Ninoslav Nikičević
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuTekila – Blago Acteka
Wednesday, October 1st, 2008
Tekila je alkoholno piće dobijeno od destilata posebnih vrsta kaktusa agave specifičnim tehnološkim postupkom. To je i nacionalno piće Meksika, pored koga su još poznati puljke i meskal…
doc. dr Ninoslav Nikičević
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuNajbolji put do jakih pića
Sunday, June 1st, 2008
Prvi i jedinstveni kurs obuke za proizvođače voćnih rakija u Srbiji koji je trajao puna četiri meseca održan je na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Zamolili smo doc. Dr Ninoslava Nikičevića da nam nešto više kaže o tome.
Mane i popravka kvaliteta jakih alkoholnih pića
Tuesday, April 1st, 2008
Jaka alkoholna pića treba da budu bistra i čista. Ali nisu retki slučajevi da se u njima javljaju izvesne mane ili nedostaci (opalescencija, mutnoća, talog) koji se opažaju vizuelno ili na mirisu i ukusu. Ove pojave imaju različite uzroke, koji se ukazuju tokom proizvodnje, a nekada i posle punjenja potpuno bistrog pića u boce.Kalvados ili “Jabučna voda života”
Friday, February 1st, 2008
Kalvados je čuvena francuska rakija, iz regiona Normandije i Bretanje, po svom kvalitetu i renomeu, veoma slična konjaku.
Onsova je tradicionalnog pića „špilja Normandije“. Ovo je malo piće kalvadosa koje se konzumira između obroka u dugačkim čašama, ponekad sa jabučnim sokom u cilju ponovnog izazivanja apetita. Kalvados se može konzumirati kao aperitiv, u koktelima, kao dižestiv ili sa kafom.
Doc. Dr Ninoslav Nikičević
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuPonos Normandije i Bretanje (ili priča o Kalvadosu)
Monday, October 1st, 2007
Stara engleska uzrečica “An apple a day, doctor away” za proizvođače čuvenog francuskog kalvadosa bi verovatno glasila: “ A calvados a day, the best drinking way”. I zaista, možda će nekom manje upućunom u tajne pravog alkoholnog kvaliteta, ovo zvučati najmanje čudno ili “francuski” prepotentno, ali ovaj nadaleko čuveni francuski alkoholni simbol, spada nesumljivo u najsavršenija jaka alkoholna pića na svetu.
Doc. dr Ninoslav Nikičević
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuRakija jabukovača
Sunday, July 1st, 2007
Kao voćna kultura, jabuka je pogodna i atraktivna za gajenje. Bogata je vitaminima, mineralnim materijama, sa skladnim odnosom svih hemijskih sastojaka. Koristi se masovno kao stono voće i sirovina je za skoro sve vidove prerade. Godišnje, velike količine ostanu neiskorišćene.
Cilj ovog rada je da se ispita uticaj nekih atraktivnih sorti i načina izvođenja alkoholne fermentacije na hemijski sastav i senzorne karakteristike jabukovače.
doc. dr Ninoslav Nikićević
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuProizvodnja rakije od autohtonih sorti šljive
Thursday, March 1st, 2007CRVENA RANKA (Prunus institia L.)
Za Srbiju je proizvodnja rakije šljivovice najvažniji proizvod od šljive. Naša šljivovica ima visok renome u svetu, te se skoro vrednuje kao nacionalno piće (Paunović, 2000).
Međutim, najveći deo naše šljivovice se proizvodi od tzv. autohtonih sorti različitog kvaliteta i po ekstenzivnoj i zastasreloj tehnologiji, zbog čega se dobija i rakija neujednačenog i slabog kvaliteta, što znatno otežava izvoz ovog proizvoda na svetsko tržište, jer ne ispunjava njegove standarde.
dr Ninoslav Nikićević
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuVokabular za ocenjivanje kvaliteta šljivovice
Wednesday, November 1st, 2006
Odrediti kvalitet nekog jakog alkoholnog pića, a samim tim i rakije šljivovice, i pri tome ga još i numerički izraziti, je izuzetno teško, s obzirom da on predstavlja kompleksan i višeslojan pojam.
Na ovim našim prostorima, šljiva je oduvek bila nacionalna voćka, a rakija šljivovica već decenijama predstavlja zaštitni simbol Srbije u svetu. Stoga i ne čudi činjenica da se u svim viđenijim enciklopedijama sveta (Britanica, Larrose i td), predhodna Jugoslavija a sa njom, naravno Srbija, posebno pominje i memoriše u svetskoj istorijskoj baštini, posle cara Dušana i njegovog čuvenog zakonika iz 1354. godine, Nikole Tesle, Mihaila Pupina, Ive Andrića, još samo po voćki šljivi i njenoj nadaleko čuvenoj rakiji šljivovici.
Doc. dr Ninoslav Nikičević
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuRakija malinovača
Thursday, June 1st, 2006
Posle jagode i crne ribizle, malina je najznačajnije jagodasto voće na svetu. Vodi poreklo iz Male Azije, a na prostoru Srbije prisutna je skoro 2000 godina.
Posle šljive, malina predstavlja najznačajniji izvozni voćni artikal naše zemlje. Plod maline je vrlo aromatičan, slatko nakiseo, veoma dopadljiv na ukusu i lako svarljiv. Naša zemlja spada među tri najveća svetska izvoznika smrznute maline.
Nikićević. N, Tešević. V, Rangelov. S.
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuRum – piće u kome je uživao Hemingvej
Saturday, April 1st, 2006
Priča o rumu vraća nas u antičko doba, jer mnogi stručnjaci smatraju da je to najstarije destilisano piće na svetu. Prema kazivanjima starih Latina, šećerna trska potiče sa Nove Gvineje. Ista biljka uspevala je i na području današnje Zapadne Indije i Kine, odakle je pre početka nove ere preneta na područje južnog Mediterana.
Preteča današnjeg ruma bio je brum, piće koje su stotinama godina pre naše ere proizvodili u Maleziji. Marko Polo, veliki putnik i pustolov, takođe je pio ovo piće. Kada je u XIV veku došao u Aziju rekao je da je to „veoma dobro vino od šećera“.
Ivan Nikićević
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuRakija vilijamovka
Sunday, January 1st, 2006
U raskoraku, između izuzetno šturih podataka u domaćoj naučnoj i stručnoj literaturi o ovoj cenjenoj delikatesnoj rakiji, i njenoj sve većoj tražnji i potrošnji od strane muške, a zadnjih godina i sve brojnije ženske populacije, nalazi se motivacija i razlog za izradu ovog rada.
Kvalitet rakije vilijamovke prvenstveno zavisi od kvaliteta polazne sirovine tj, plodova i načina njihove prerade, odnosno načina proizvodnje.
dr N. Nikićević,
Poljoprivredni fakultet, Beograd -Zemun


