<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Časopis Vino &#124; Vinogradarstvo, vinarstvo, kultura jela i pića &#187; komentar</title>
	<atom:link href="http://casopisvino.co.rs/tag/komentar/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://casopisvino.co.rs</link>
	<description>Saznajte sve što Vas interesuje o vinu, vinogradarstvu, slaganju hrane i pića.</description>
	<lastBuildDate>Tue, 13 Dec 2011 19:47:47 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3</generator>
		<item>
		<title>Sa druge strane tarabe</title>
		<link>http://casopisvino.co.rs/novosti/sa-druge-strane-tarabe/</link>
		<comments>http://casopisvino.co.rs/novosti/sa-druge-strane-tarabe/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 10 Dec 2009 13:01:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Đorđe Jančić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Vino 27]]></category>
		<category><![CDATA[domaće vino]]></category>
		<category><![CDATA[komentar]]></category>
		<category><![CDATA[komisija]]></category>
		<category><![CDATA[Ocenjivanje vina]]></category>
		<category><![CDATA[strano vino]]></category>
		<category><![CDATA[vino]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stefanpetrovic.com/clients/casopisvino/?p=132</guid>
		<description><![CDATA[U zemlji Srbiji još uvek kod velikog broja ljudi postoji osećaj da tamo negde u velikom gradu ili još bolje u inostranstvu, obične stvari koje imamo i u svom dvorištu, izgledaju mnogo bolje, lepše i vrednije. Taj osećaj inferiornosti je neverovatan i prosto se nasleđuje iz generacije u generaciju. Pa tako kod nas nešto vredi [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-medium wp-image-869" style="margin: 5px;" title="Ocenjivanje vina" src="http://casopisvino.co.rs/blog/wp-content/uploads/2010/01/ocenjivanje_vina-300x290.jpg" alt="" width="241" height="234" />U zemlji Srbiji još uvek kod velikog broja ljudi postoji osećaj da tamo negde u velikom gradu ili još bolje u inostranstvu, obične stvari koje imamo i u svom dvorištu, izgledaju mnogo bolje, lepše i vrednije. Taj osećaj inferiornosti je neverovatan i prosto se nasleđuje iz generacije u generaciju. Pa tako kod nas nešto vredi samo ako se ta vrednost potvrdi u inostranstvu. Otud verovatno ta stalna  potreba da, kada su naša vina u pitanju, tražimo ocenjivanje stranih komisija jer navodno naše komisije nisu dovoljno objektivne ili stručne ili jednostavno zato što su naše ili možda polazimo od toga da kada bismo mi bili u komisiji neš¡to bismo sigurno &#8220;smuvali&#8221; i zato ne verujemo našima.<span id="more-132"></span></p>
<p>Iz ličnog iskustva i iskustva Časopisa koji vodim, znam da ocene vina koje je dao, na primer, časopis VINO i ocene koje su  ta ista vina dobila od neke međunarodne komisije, veoma su bliske jer kvalitet bio on dobar ili loš je nesporna činjenica. U čemu je tu problem? Opet ono naše &#8211; sa druge strane tarabe cveće bolje miriše. Međutim, kada se analizira rad stranih komisija, na primer za neko ocenjivanje vina kod nas, sastavljenih <em>ad hoc</em> od jednog Francuza, Italijana, Španca ili bilo kog drugog ocenjivača koji ocenjuje jedan srpski šardone, rizling, burgundac crni ili beli, kaberne ili šta drugo &#8211; razlike u ocenama tih vina, zbog specifičnosti srpskog podneblja a koje se odražava i na vino u odnosu na podneblje i vina iz zemalja iz kojih ti strani ocenjivači potiču, su tolike da bi bilo potrebno mnogo vremena da prođe, koga oni uglavnom nemaju, da se usaglase njihove ocene i kriterijumi. Na kraju od svega mi vidimo samo njihovu srednju ocenu, tako da tih razlika u pojedinačnim ocenama, koje oni daju, mi nismo ni svesni. Zbog toga takva ocenjivanja nemaju smisla i predstavljaju gubljenje vremena, izneveravanje velikih očekivanja i gubljenje novca. Zato je logičnije i jeftinije da  naši ocenjivači dobiju međunarodno priznate sertifikate za bavljenje tim poslom, kao što se radi svuda u svetu, i na taj način legalizuju svoje umeće u ocenjivanju vina.</p>
<p>Kada je potrošnja vina u pitanju opet taj naš mentalitet dolazi do izražaja. Jedan ugostitelj mi je jednom prilikom rekao: &#8220;Ja lakše, u mom lokalu, prodam jedno jeftino francusko vino nego neko kvalitetno srpsko vino jer je mom gostu mnogo više stalo da na svom stolu ima francusko ili neko drugo strano vino u odnosu na domaće&#8221;. To nije usamljen primer &#8211; to je već masovna pojava i takav rezon objašnjava otkud je tolika poplava stranih vina u našim vinotekama i restoranima. To je, na žalost još uvek naša slika jer najteže je izaći na kraj sa samim sobom, tu nikakve akademske titule ne vrede. Ima to nešto u našem mentalitetu što nas stalno vuče nekako na dole. Evropa nam tu ne može pomoći.</p>
<p>Nikola Jančić</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://casopisvino.co.rs/novosti/sa-druge-strane-tarabe/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

