{"id":1550,"date":"2011-01-25T23:33:30","date_gmt":"2011-01-25T21:33:30","guid":{"rendered":"http:\/\/casopisvino.co.rs\/?p=1550"},"modified":"2013-01-13T14:47:26","modified_gmt":"2013-01-13T12:47:26","slug":"karinjan-u-izraelu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/predstavljamo\/karinjan-u-izraelu\/","title":{"rendered":"Karinjan u Izraelu"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-1551\" style=\"margin: 5px;\" title=\"karinjan\" src=\"http:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/01\/karinjan-300x225.jpg\" alt=\"Karinjan gro\u017e\u0111e\" width=\"242\" height=\"181\" srcset=\"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/01\/karinjan-300x225.jpg 300w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/01\/karinjan-1024x768.jpg 1024w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/01\/karinjan.jpg 1598w\" sizes=\"auto, (max-width: 242px) 100vw, 242px\" \/>Kada smo februara 2010. godine, zajedno sa pedesetak vinskih novinara iz celog sveta, <a href=\"http:\/\/casopisvino.co.rs\/posetili-smo\/vinski-izrael\/\" target=\"_blank\">posetili Izrael<\/a> i imali priliku da upoznamo njihovu vinsku produkciju, na\u0161u pa\u017enju posebno je privukla sorta gro\u017e\u0111a Karinjan koja u Izraelu daje vina visokog kvaliteta i veoma je zastupljena u vinogradima sa crnim gro\u017e\u0111em. Od ukupne koli\u010dine obranog gro\u017e\u0111a 20% danas \u010dini Karinjan.<!--more--><\/p>\n<p>Prvi \u010dokoti Karinjana zasa\u0111eni su u Izraelu jo\u0161 1880. godine. Odmah se pokazalo da ova sorta na prostoru vinskog Izraela mo\u017ee dati izvanredne rezultate. Me\u0111utim, Baron Edmond de Rot\u0161ild, bogati Jevrejin i vlasnik jedne od naj\u010duvenijih vinarija u Francuskoj, koji se smatra i ocem moderne industrije vina Izraela, prilikom svoje prve posete Izraelu 1887. godine, sugerisao je vinarima da se opredele za francuske vinske sorte gro\u017e\u0111a koje se gaje u Bordou kao \u0161to su Kaberne sovinjon, Kaberne fran, ili Malbek. Krajem XIX i po\u010detkom XX veka, mediteranske sorte su uspele da odnesu prevagu. Vinogradari su se \u017ealili na niske prinose bordo\u0161kih sorti i malu potro\u0161nju vina jer tr\u017ei\u0161te tada nije bilo spremno za skupa, visokokvalitetna vina. Kada je filoksera napala vinograde \u0161irom sveta, izvr\u0161ena je obnova vinograda. Tada su se proizvo\u0111a\u010di opredelili za jednostavna i jeftina vina namenjena \u0161irokoj potro\u0161nji. Karinjan i Alikante su izabrani kao najpogodniji za to i masovno posa\u0111eni \u0161irom Izraela. Pokazalo se da Karinjan, iako podlo\u017ean pepelnici, lako sazreva, daje konzistentne rezultate \u010dak i tokom najtoplijih i najvla\u017enijih sezona, a od njega se lako mo\u017ee dobiti sok, pri\u010desno vino ili suvo stono vino. Prinosi su bili uvek veoma veliki, \u0161to je u to vreme, uz prilago\u0111enost klimatskim uslovima, bilo na ceni. Kvalitet je, me\u0111utim, stavljen u drugi plan.<br \/>\n<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-1552\" style=\"margin: 5px;\" title=\"carmel_winery_carignan\" src=\"http:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/01\/carmel_winery_carignan-157x300.jpg\" alt=\"Carmel Winery carignan\" width=\"126\" height=\"240\" srcset=\"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/01\/carmel_winery_carignan-157x300.jpg 157w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/01\/carmel_winery_carignan-536x1024.jpg 536w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/01\/carmel_winery_carignan.jpg 641w\" sizes=\"auto, (max-width: 126px) 100vw, 126px\" \/>Krajem XX veka ponovo dolazi do rasta popularnosti Karinjana. Kori\u0161\u0107enje starih \u010dokota loze uz smanjenje prinosa, po mi\u0161ljenju mnogih, bilo je najbolje re\u0161enje za izvla\u010denje maksimuma iz ove sorte. Zbog toga su izraelski proizvo\u0111a\u010di vina korigovali svoj odnos prema visokom prinosu kao primarnom kriterijumu \u010dime su stvoreni uslovi za proizvodnju kvalitetnog Karinjana od stare loze.<br \/>\nIako je zastupljen na vi\u0161e lokacija u Izraelu, Karinjan se najvi\u0161e gaji u regionu oko planine Carmel verovatno zbog toga \u0161to toj sorti najvi\u0161e pogoduje blaga mediteranska klima na tom prostoru.<br \/>\nAli ta dilema, \u0161ta je za izraelsu vinsku industriju bolje, sorte Mediterana ili Bordoa, traje jo\u0161 i danas.<\/p>\n<table style=\"border: 0pt solid #ffffcc; background-color: #ffffcc;\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong><span style=\"color: #800000;\">Karinjan<\/span><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #800080;\">Ovo je izuzetno stara sorta, poznata jo\u0161 kao Carignan noir, zasa\u0111ena je na 245 000 hektara vinograda u svetu i tako me\u0111u crvenim sortama zauzima 2. mesto po rasprostranjenosti, odmah iza Grenache noira. Ime je dobila po \u0161panskom gradu Carinene, iz kojeg je najverovatnije potekla. Po Evropi se najvi\u0161e pro\u0161irila u12. veku. Pored katalonije u \u0160paniji, veoma je rasprostranjena u Sardinija, Severnoj Africi i isto\u010dnom Mediteranu. Ima je na Kipru, u Turskoj i Libanu, ne\u0161to manje u Gr\u010dkoj. Spada u one sorte koje su jako pogodne za kupa\u017eu vina.U \u010duvenoj rioha kupa\u017ei, mazuelo(karinjan) je redovan sastojak. U prioratu me\u0161a se sa grena\u0161om. U Langdoku, \u010desto se me\u0161a sa \u0161irazom ili grena\u0161om. U Kaliforniji je poznat pod imenom karinjan (carignane), u Italiji kao karinjano (carignano) i karinjena (carinena) ili mazuelo u \u0160paniji.<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><strong>Nikola Jan\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada smo februara 2010. godine, zajedno sa pedesetak vinskih novinara iz celog sveta, posetili Izrael i imali priliku da upoznamo njihovu vinsku produkciju, na\u0161u pa\u017enju posebno je privukla sorta gro\u017e\u0111a Karinjan koja u Izraelu daje vina visokog kvaliteta i veoma je zastupljena u vinogradima sa crnim gro\u017e\u0111em. Od ukupne koli\u010dine obranog gro\u017e\u0111a 20% danas \u010dini [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[137,556],"tags":[],"class_list":["post-1550","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-predstavljamo","category-vino-30"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1550"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1550\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2215,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1550\/revisions\/2215"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}