{"id":1936,"date":"2012-05-06T20:47:31","date_gmt":"2012-05-06T19:47:31","guid":{"rendered":"http:\/\/casopisvino.co.rs\/?p=1936"},"modified":"2013-01-13T15:09:18","modified_gmt":"2013-01-13T13:09:18","slug":"italijanska-pasta-praznik-na-trpezi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/hrana-i-pice\/italijanska-pasta-praznik-na-trpezi\/","title":{"rendered":"Italijanska pasta &#8211; praznik na trpezi"},"content":{"rendered":"<p><em><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-1937\" style=\"margin-top: 5px; margin-bottom: 5px;\" title=\"pasta\" src=\"http:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/pasta-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/>Suva, sve\u017ea, bez ili sa jajima, punjena iline, svetle boje, tamnija, vi\u0161ebojna, razlikuje se po sastavu, obliku, po vremenu kuvanja i po za\u010dinima sa kojima se priprema, ali je oduvek bila i ostaje kraljica italijanske gastronomije \u2013 PASTA.<\/em><\/p>\n<p>Krenuli smo tragom istorijskih puteva paste i do\u0161li do 8.000-te godine pre ro\u0111enja Hrista kada je \u010dovek po\u010deo da kultivi\u0161e zrnevlje, pa i p\u0161enicu. Melju\u0107i je i me\u0161aju\u0107i bra\u0161no sa vodom, po\u010deo je da pravio testo, nau\u010dio da ga kuva ili pak su\u0161i na suncu da bi ga \u0161to du\u017ee sa\u010duvao. Tako je pasta postala univerzalna hrana \u010diji se tragovi nalaze na \u010ditavom evroazijskom kontinentu. Najstarije svedo\u010danstvo o pasti datira iz perioda pre 4.000. godina. Tanjir \u0161pageta na severozapadu Kine na\u0111en je ispod tri metra sedimenata. Kineski izum paste smatra se potpuno nezavisnim od onog zapadnog jer u to vreme Kinezi nisu znali za bra\u0161no karakteristi\u010dno za evropsku ili arapsku proizvodnju paste. Tragovi takve paste nalaze se kod Etruraca, Arapa, Grka i Rimljana. Aristofan i Horacije koriste termine l\u00e0ganon i laganum da ozna\u010de testo od bra\u0161na i vode, razvu\u010deno i ise\u010deno na trake.<!--more-->Pasta je do\u017eivljavala evoluciju kroz vekove i ve\u0107 u Srednjem veku pojavljuju se radionice paste na Siciliji koja je tada bila pod uticajem arapske kulture. Od polovine XIII veka otvaraju se prve profesionalne radnje i du\u0107ani u Napulju i \u0110enovi. Pasta postaje, a tako je ostalo do dana\u0161njih dana, sinonim za tradicionalno jelo i jednostavnost. Italijani su u svetu postali \u201cman\u0111amakeroni\u201d (mangiamaccheroni), pasta ulazi u literaturu i na film (ko se ne se\u0107a scena sa Tot\u00f2-om ili Albertom Sordijem i prepunih tanjira \u0161pageta koje pomno jedu).<br \/>\nModerna i standardizovana proizvodnja paste u Italiji regulisana je zakonskim propisima iz 1955. godine, a to zna\u010di da se mo\u017ee proizvoditi samo od o\u0161trog bra\u0161na. Osim malih privatnika i ku\u0107nih radionica, u Italiji ima 179 velikih industrijskih proizvo\u0111a\u010da paste, od \u010dega 149 u oblasti proizvodnje suve i 30 sve\u017ee paste. To su uglavnom konzorcijumi sa vi\u0161e desetina udru\u017eenih proizvo\u0111a\u010da koji su na veoma organizovan i unosan na\u010din objedinili i za\u0161titili teritoriju i iza\u0161li na doma\u0107e i svetsko tr\u017ei\u0161te pod zajedni\u010dkim imenima sa ukupnom proizvodnjom od 3,9 miliona tona. U Italiji se prozvodi 129 razli\u010ditih tipova paste. Istovremeno, Italija je zemlja u kojoj se jede najvi\u0161e paste &#8211; po glavi stnovnika 28,2 kg godi\u0161nje.<br \/>\nObi\u0161li smo teritoriju koja se smatra kolevkom paste. U okolini Napulja uspe\u0161no posluje konzorcijum \u201cGranjano\u201d proizvo\u0111a\u010d \u010duvene \u201cPaste iz Granjana\u201d. Jedanaest proizvo\u0111a\u010da sa vi\u0161e od stotinu vrsta paste pod zajedni\u010dkim imenom osvojilo je, posle Barille, ubedljivo najve\u0107eg i najpoznatijeg konzorcijuma, svetsko tr\u017ei\u0161te. Sve faze proizvodnje strogo su kontrolisane. Tako, na primer, na 1 kg bra\u0161na stavljaju se 4 koko\u0161ija jaja prema dekretu iz 1993; uz o\u0161tro bra\u0161no mo\u017ee se dodati samo 3% mekog ako to tip paste zahteva (tortelini, ravioli). Izrada sve\u017ee paste, koja u proseku obuhvata 20% ukupne proizvodnje paste, tako\u0111e je strogo zakonski propisana &#8211; od pravila proizvodnje do pakovanja, transporta i vidljivo ispisanog datuma isticanja roka upotrebe.<br \/>\nZa kolorisanje paste koriste se prirodna sredstva. Tako je zelena boja dobijena od barenog spana\u0107a, bosiljka ili per\u0161una, crvena od barene crvene repe ili koncentrata paradajza, crna se dobija od crnog mastila sipe i svi ti sastojci moraju biti ispisano na etiketi. Pasta se uvek kuva u dosta posoljenoj vodi. Po\u017eeljno je da se koristi krupna morska so koja se stavlja tek kada voda po\u010dne da klju\u010da i dok se pasta kuva povremeno se prome\u0161a. Pasta mora biti \u201cal dente\u201d &#8211; \u0161to zna\u010di da se oseti pod zubima izvesna tvrdo\u0107a pri \u017evakanju. To je pravilo broj jedan na italijanskoj trpezi. Postoje brojni za\u010dini za pastu, ali ono bez \u010dega se ne mo\u017ee zamisliti dobra pasta je maslinovo ulje najboljeg kvaliteta (exstraver\u0111ine) i italijanski parmezan.<br \/>\nO pasti iz Granjana postoje pisani dokumenti u Vatikanskoj biblioteci. \u201cBelo zlato\u201d, kako su je nazivali u Granjanu, proizvodi se du\u017ee od pola veka. Godine 1885. sagra\u0111ena je prva pruga izme\u0111u Granjana i Napulja kako bi pasta stizala do drugih gradova du\u017e Apeninskog poluostrva. Upoznali smo i naj\u010duvenijeg me\u0111u \u010dlanovima Konzorcijuma, pastifi\u0107o \u201cGarofalo\u201d \u010dija istorija po\u010dinje 1789. godine kada je dr Garofalo zvani\u010dnim dekretom dobio koncesije za proizvodnju paste. Danas ova ku\u0107a pod zajedni\u010dkim imenom \u201cPasta Granjano\u201d izvozi svoje proizvode \u0161irom sveta. U Srbiji je tokom 2010. godine plasirala 500 tona raznih vrsta paste: duge, kratke, \u0161pageta, orekjete, fuzili itd.<br \/>\nTreba biti oprezan kada se kupuje pasta \u201cMade in Italy\u201d. Ona prava prepoznaje se po kvalitetu i precizno ispisanim etiketama; zato ih pa\u017eljivo pro\u010ditajte u radnji pre nego \u0161to kupite pastu, jer je to najfalsifikovaniji italijanski proizvod u svetu. Najve\u0107i falsifikatori su Australija, Novi Zeland i SAD. U Americi \u010dak 97% paste na tr\u017ei\u0161tu nije italijanski proizvod. \u010citajte dobro etiketu na pasti i prijatno.<br \/>\nI \u0161ta nedostaje uz pastu koja u meniju pripada predjelima. Vino. Prepu\u010duje se belo vino ako je pasta za\u010dinjena belim sosom, parmezanom ili morskim plodovima. Ako preovla\u0111uju crveni tonovi za\u010dina, preporu\u010duje lako crveno vino.<\/p>\n<p><strong>Milica Ostoji\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Suva, sve\u017ea, bez ili sa jajima, punjena iline, svetle boje, tamnija, vi\u0161ebojna, razlikuje se po sastavu, obliku, po vremenu kuvanja i po za\u010dinima sa kojima se priprema, ali je oduvek bila i ostaje kraljica italijanske gastronomije \u2013 PASTA. Krenuli smo tragom istorijskih puteva paste i do\u0161li do 8.000-te godine pre ro\u0111enja Hrista kada je \u010dovek [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[246,603],"tags":[126,567,610,611],"class_list":["post-1936","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-hrana-i-pice","category-vino-33","tag-hrana","tag-italija","tag-milica-ostojic","tag-pasta"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1936"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1936\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2237,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1936\/revisions\/2237"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}