{"id":299,"date":"2008-10-01T20:41:02","date_gmt":"2008-10-01T19:41:02","guid":{"rendered":"http:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/?p=299"},"modified":"2013-01-13T15:39:06","modified_gmt":"2013-01-13T13:39:06","slug":"hamvasevim-vinskim-putevima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/vino-25\/hamvasevim-vinskim-putevima\/","title":{"rendered":"Hamva\u0161evim vinskim putevima"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-300\" style=\"margin: 5px;\" title=\"Pe\u010duj\" src=\"http:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Pecuj-245x300.jpg\" alt=\"Pe\u010duj\" width=\"240\" height=\"296\" \/>Sastavljaju\u0107i skicu za budu\u0107i iscrpan katalog ma\u0111arskih vina, ustrojen prema \u201eukusima, mirisima, uljima, dragom kamenju, \u017eenama, prema predelima i podnebljima\u201c, za \u010dije je kompletiranje potrebno dosegnuti ogromno iskustvo i \u201eljupku i vedru mudrost\u201c, Bela Hamva\u0161 u svojoj \u201eFilozofiji vina\u201c otpo\u010dinje metafizi\u010dko, filozofsko i poetsko putovanje ma\u0111arskim vinskim putevima, obilaskom Ke\u010dkemeta, \u010copoka , Ara\u010da, \u010cengeda, \u0160oltvadkerta\u2013 regije u kojoj uspevaju vina sa peska, koja \u010doveka ispunjavaju \u201esasvim malenim zrncima zvezda\u201c i le\u010de \u201eod jednostavnijih rana \u017eivota\u201c. Ali, postoje i ona druga \u2013 brdovita vina, ona koja u sebi nose snagu, eleganciju, uzvi\u0161enost, meru, harmoniju, romantiku i malu dozu perfidnosti, muziku, strast, ona koja vidaju duboke i nevidljive rane, postaju\u0107i sve vatrenija \u0161to du\u017ee sazrevaju \u2013 jer svako brdo, zapravo, predstavlja kosmos za sebe. To su vina iz Pe\u010duja, Vilanja, \u0110en\u0111e\u0161a, \u010copaka, Almadija, Seksarda &#8230;<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Upravo tim putevima \u2013 od Ba\u010dkog Brega (Hercegsz\u00e1nto), skelom preko Dunava do Moha\u010da, prema Pe\u010duju, kroz blago zatalasane brdovite predele Panonske vinske regije, koje krasi umerena i uravnote\u017eena klima, prema Vilanju i Seksardu, u samom zenitu leta, putovala je ekipa \u010dasopisa \u201eVino\u201c na poziv ljubaznih doma\u0107ina, redakcije \u010dasopisa \u201eP\u00e9csi Boroz\u00f3\u201c. Glavni urednik ovog zanimljivog, informativnog i moderno dizajniranog glasila koje populari\u0161e i unapre\u0111uje vinsku kulturu u Ma\u0111arskoj, gospodin \u0110erfi Zoltan (Gy\u0151rffy Zolt\u00e1n), predava\u010d na Filozofskom fakultetu u Pe\u010duju, omogu\u0107io je svojim kolegama iz Srbije, u toku njihovog trodnevnog boravka u Ma\u0111arskoj, obilazak i upoznavanje eminentnih proizvo\u0111a\u010da vina iz Vilanja, Seksarda i Moha\u010da, kao i u\u010de\u0161\u0107e u ocenjivanju vina frankovke i zirfandlea u dru\u0161tvu ocenjiva\u010da iz Francuske i Ma\u0111arske. Ovaj prvi kontakt dve redakcije, koje povezuju srodne ideje o misiji vina, samo je deo ambiciozno osmi\u0161ljenog koncepta \u0161ire saradnje i povezivanja vinskih regija Ma\u0111arske, Italije, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Ruminije, \u010dije bi aktivnosti i zajedni\u010dke projekte pratio \u010dasopis \u00abP\u00e9csi Boroz\u00f3\u00bb, podsti\u010du\u0107i razmenu iskustava me\u0111u proizvo\u0111a\u010dima vina i saradnju vinskih i gastronomskih \u010dasopisa ovih zemalja. Ideja dostojna \u010dinjenice da \u0107e Pe\u010duj, centar Baranjske \u017eupanije, najju\u017enije ma\u0111arske regije, jedan od najve\u0107ih gradova u Ma\u0111arskoj sa preko 150.000 stanovnika, univerzitetski centar sa brojnim tragovima bogate i burne istorije, grad koji povezuje istok i zapad, kapija Balkana, kako ga mnogi nazivaju &#8211; 2010. godine postati evropska prestonica kulture, dele\u0107i ovu laskavu titulu sa Esenom i Istanbulom, pod zajedni\u010dkim motom \u201egradovi bez granica\u201c. Gradsko jezgro Pe\u010duja, koji svojim polo\u017eajem u podno\u017eju i na blagim padinama \u0161umovite planine Me\u010dek podse\u0107a na Vr\u0161ac, prava je riznica starina. Krase ga praistorijske nekropole, utvr\u0111enje koje je \u0161titilo grad od turskih najezda, Katedrala \u010dija je gradnja zapo\u010deta u XI veku, rasko\u0161na Biskupska palata, Narodno pozori\u0161te, otvoreno 1895. godine.<\/p>\n<p>Iz Pe\u010duja kre\u0107emo prema Vilanju koji le\u017ei u samom srcu Baranjske \u017eupanije. Put vijuga kroz bre\u017euljkaste predele zasa\u0111ene vinogradima u kojima se gaje tradicionalne sorte \u2013 portugizer i frankovka, ali i one internacionalne \u2013 pino noar, merlo, kaberne sovinjon, kaberne frank. Za vilanjska vina Hamva\u0161 ka\u017ee da su \u201eelegantna\u201ci da imaju meru. Ona zaista jesu takva. U to smo se uverili borave\u0107i u dve ugledne vinarije.<\/p>\n<table border=\"0\" align=\"center\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><div id=\"attachment_304\" style=\"width: 157px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-304\" class=\"size-medium wp-image-304 \" title=\"Zsolt Gere\" src=\"http:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zsolt-Gere-206x300.jpg\" alt=\"Zsolt Gere\" width=\"147\" height=\"215\" srcset=\"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zsolt-Gere-206x300.jpg 206w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zsolt-Gere-704x1024.jpg 704w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zsolt-Gere.jpg 965w\" sizes=\"auto, (max-width: 147px) 100vw, 147px\" \/><p id=\"caption-attachment-304\" class=\"wp-caption-text\">Zsolt Gere<\/p><\/div><\/td>\n<td>\n<p><div id=\"attachment_303\" style=\"width: 157px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-303\" class=\"size-medium wp-image-303  \" title=\"Zoltan Polgar\" src=\"http:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zoltan-Polgar-206x300.jpg\" alt=\"Zoltan Polgar\" width=\"147\" height=\"215\" srcset=\"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zoltan-Polgar-206x300.jpg 206w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zoltan-Polgar-704x1024.jpg 704w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zoltan-Polgar.jpg 1533w\" sizes=\"auto, (max-width: 147px) 100vw, 147px\" \/><p id=\"caption-attachment-303\" class=\"wp-caption-text\">Zoltan Polgar<\/p><\/div><\/td>\n<td>\n<p><div id=\"attachment_301\" style=\"width: 157px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-301\" class=\"size-medium wp-image-301  \" title=\"Peter Vida\" src=\"http:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Peter-Vida-206x300.jpg\" alt=\"Peter Vida\" width=\"147\" height=\"215\" srcset=\"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Peter-Vida-206x300.jpg 206w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Peter-Vida.jpg 629w\" sizes=\"auto, (max-width: 147px) 100vw, 147px\" \/><p id=\"caption-attachment-301\" class=\"wp-caption-text\">Peter Vida<\/p><\/div><\/td>\n<td>\n<p><div id=\"attachment_302\" style=\"width: 157px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-302\" class=\"size-medium wp-image-302  \" title=\"Zoltan Horvat\" src=\"http:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zoltan-Horvat-206x300.jpg\" alt=\"Zoltan Horvat\" width=\"147\" height=\"215\" srcset=\"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zoltan-Horvat-206x300.jpg 206w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zoltan-Horvat-703x1023.jpg 703w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Zoltan-Horvat.jpg 1059w\" sizes=\"auto, (max-width: 147px) 100vw, 147px\" \/><p id=\"caption-attachment-302\" class=\"wp-caption-text\">Zoltan Horvat<\/p><\/div><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Prva pripada porodici Gere i pronosi slavu vilanjskih vina pod imenom \u201eGere Tam\u00e1s &amp; Zsolt\u201c. Slo\u017eno je vode otac Tama\u0161 i naslednici porodi\u010dne tradicije, sin \u017dolt, vinski tehnolog i \u0107erka Viktorija, diplomirani hotelijer i ljubazna doma\u0107ica ove vinske ku\u0107e. Vinarija je po\u010dela sa radom 80-tih godina XX veka i vremenom je uspela da izgradi reputaciju proizvo\u0111a\u010da koji uspeva da plasira na probirljivo ma\u0111arsko tr\u017ei\u0161te oko 350 000 fla\u0161a vina. U pansionu \u201eDi\u00f3fa\u201c ljubitelji vina mogu da u\u017eivaju svakim danom u nedelji. Tu se vina mogu kupiti i probati uz razna poslu\u017eenja. Tako\u0111e, postoji i velika konferencijska sala i sala za prijeme. Ova vinarija mo\u017ee da ugosti 18 posetilaca u komfornim dvokrevetnim sobama.<\/p>\n<p>Druga na\u0161a stanica na ovom putu bila je Porodi\u010dni podrum Polgar (Polg\u00e1r) gotovo dve decenije proizvodi vina najboljeg kvaliteta. Po\u0161tovanje tradicije je najva\u017eniji aspekt filozofije spravljanja vina koju bra\u010dni par Polgar uspe\u0161no sprovodi \u2013 od izbora sorte gro\u017e\u0111a do finalne proizvodnje. Za vrhunski kvalitet ovih vina zaslu\u017eno je nekoliko klju\u010dnih faktora: izbor najoptimalnijih lokacija za gajenje vinove loze, pa\u017eljiva kontrola prinosa i najsavremenija tehnologija proizvodnje. Zahvaljuju\u0107i ovim visoko postavljenim standardima, Ma\u0111arska vinska akademija proglasila je Zoltana Polgara vinarom godine 1996. Ova vinarija nudi i veliki izbor tradicionalnih ma\u0111arskih specijaliteta u autenti\u010dnoj atmosferi prostranih vinskih laguma.<\/p>\n<p>Iz Vilanja, put vodi u vinski region Seksard (Szeksz\u00e1rd) sedi\u0161te \u017eupanije Tolna na samom jugu Ma\u0111arske. \u201eKada sam video grad skriven me\u0111u drve\u0107em\u201c,ka\u017ee Hamva\u0161, \u201es bre\u017euljkom iznad njega, vinogradima koji se gube u daljini, udahnuo njegov vazduh, od tada znam da ovde mo\u017ee ra\u0111ati samo ovako vino &#8230; svadbarsko, potpuno \u010disto Venerino vino\u201c. Nesumnjivo da specifi\u010dna uravnote\u017eena mikroklima, koju karakteri\u0161e veliki broj sun\u010danih dana, doprinosi tome da vinogradi na obroncima planine Me\u010dek daju vinima ovoga kraja posebnost, snagu, strast. O toj snazi seksardskih vina sa poetskim nadahnu\u0107em i dobrim poznavanjem Hamva\u0161eve filozofije, govori na\u0161 ljubazni doma\u0107in Peter Vida, vlasnik Vinarije koja plasira svoja vrhunska vina na tr\u017ei\u0161te Evropske unije, ali i dalekog Japana i Novog Zelanda. Njegova kadarka, najstarija sorta u ovom regionu, o\u010darava svojom ne\u017eno\u0161\u0107u i svilenkastim ukusom. Za kaberne sovinjon, frankovku i merlo sa za\u0161titnim znakom \u201eLa Vida\u201c, na\u0161 doma\u0107in oven\u010dan je zlatom i srebrom u Bordou 2007. godine. Ispratio nas je re\u010dima: \u201eVino je najbolji ambasador svoje zemlje\u201c.<\/p>\n<p>Poslednji dan na\u0161eg boravka u Baranjskom vinogorju proveli smo u Moha\u010du (Moh\u00e1cs) gradu na desnoj obali Dunava, u ju\u017enoj Ma\u0111arskoj. Posetili smo vinariju Zoltana Horvata koji uspe\u0161no spaja muziku i vino i probali kvalitetna bela i crvena vina me\u0111u kojima se posebno izdvojilo crveno kupa\u017eno vino pod za\u0161titnim znakom \u201eLarfa\u201c.<\/p>\n<p>Tri dana pratili smo Hamva\u0161eve putokaze kroz vinski mikrokosmos, kretali se stazama koje je bri\u017eljivo ucrtao na svojoj karti, tragali za ukusima, bojama i mirisima vina koje je iznedrilo blago baranjsko podneblje, a veliki pisac i tuma\u010d \u201eanatomije zanosa\u201c tako verno opisao u skici za budu\u0107i celoviti i sveobuhvatni, ali nedovr\u0161eni katalog ma\u0111arskih vina.<\/p>\n<p><strong>Svetlana Jan\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sastavljaju\u0107i skicu za budu\u0107i iscrpan katalog ma\u0111arskih vina, ustrojen prema \u201eukusima, mirisima, uljima, dragom kamenju, \u017eenama, prema predelima i podnebljima\u201c, za \u010dije je kompletiranje potrebno dosegnuti ogromno iskustvo i \u201eljupku i vedru mudrost\u201c, Bela Hamva\u0161 u svojoj \u201eFilozofiji vina\u201c otpo\u010dinje metafizi\u010dko, filozofsko i poetsko putovanje ma\u0111arskim vinskim putevima, obilaskom Ke\u010dkemeta, \u010copoka , Ara\u010da, \u010cengeda, \u0160oltvadkerta\u2013 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[80],"tags":[100,98,99,96,97,95,94],"class_list":["post-299","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vino-25","tag-bela-hamvas","tag-madarska","tag-madarska-vina","tag-peter-vida","tag-zoltan-horvat","tag-zoltan-polgar","tag-zsolt-gere"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=299"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2357,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299\/revisions\/2357"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}