{"id":858,"date":"2007-03-01T14:02:32","date_gmt":"2007-03-01T13:02:32","guid":{"rendered":"http:\/\/casopisvino.co.rs\/?p=858"},"modified":"2013-01-13T23:52:34","modified_gmt":"2013-01-13T21:52:34","slug":"pizza-svetski-uspeh","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/vino-19\/pizza-svetski-uspeh\/","title":{"rendered":"Pizza &#8211; svetski uspeh"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-859\" style=\"margin: 5px;\" title=\"Pizza\" src=\"http:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/pizza-300x263.jpg\" alt=\"\" width=\"192\" height=\"169\" srcset=\"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/pizza-300x263.jpg 300w, https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/pizza.jpg 954w\" sizes=\"auto, (max-width: 192px) 100vw, 192px\" \/>Verovatno mali broj ljudi zna pravo poreklo \u010duvenog italijanskog specijaliteta &#8211; <em>pizz<\/em>e.<\/p>\n<p>Po jednoj \u0161iroko prihva\u0107enoj teoriji, <a href=\"http:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/%D0%9F%D0%B8%D1%86%D0%B0\" target=\"_blank\">pizza<\/a> je nastala u ranom srednjem veku. Na dvorovima i zamkovima su se prire\u0111ivale raskala\u0161ne gozbe a hrana se poslu\u017eivala na velikim tanjirima napravljenim od hlebnog testa.<!--more-->To se radilo da bi se ogromne koli\u010dine hrane dr\u017eale \u0161to du\u017ee toplim, odnosno na podlozi od testa hrana je odlazila u rerne, pe\u0107i gde se dodatno kratko zagrevala pre samog poslu\u017eivanja. Vlastela, plemi\u0107i i vitezovi su jeli hranu, &#8222;zalivaju\u0107i je&#8220; kvalitetnim vinima a testo su obi\u010dno bacali kroz prozore ili ostavljali da sluge pokupe sa stola. Na tom ba\u010denom testu je bilo uvek ostataka od hrane, sosa i kako je to divno mirisalo, sluge i sirotinja su po\u010dele da skupljaju to testo, odba\u010dene hlebne tanjire \u00a0i da ih jedu dok su jo\u0161 bili mlaki.<\/p>\n<p>Tako je nastalo narodno jelo PIZZA.<\/p>\n<p>Pizza je definitivno specijalitet italijanskog porekla ali ime poti\u010de od italijanizovane stare germanske re\u010di &#8222;bizzo&#8220;, koja zna\u010di ugriz, zalogaj. Sli\u010dni specijaliteti, od bra\u0161na, vode i kvasca, su se pravili u celoj mediteranskoj regiji. U Gr\u010dkoj je to pita, u Francuskoj krep (crepe), u Turskoj doner kebab, u Severnoj Africi injera. \u010cak u starom Egiptu su se faraonima prinosile tanke hlebne poga\u010de posute miri\u0161ljavim za\u010dinskim travama.<\/p>\n<p>Procvat pizze nastao je u gradu Napulju. Prva verzija sa samo paradajz sosom (pomarolom) se prodavala na ulicama ili se \u010dak odnosila u ku\u0107e. U osamnaestom veku su majstori (pizzaioli) nosili na glavi specijalne male rerne u kojima su bile poslagane tople pice i ve\u0107 tada su se bavili ku\u0107nom dostavom. Ispred majstora su na desetak minuta pre, prolazili \u0161egrti koji su karakteristi\u010dnim vikanjem obave\u0161tavali stanovnike da \u0107e uskoro pro\u0107i majstor sa pizzama.<\/p>\n<p>Brzina pripreme, odli\u010dna nutritivnost (oko 600 &#8211; 700 kcal, pa na vi\u0161e) i ukusnost dovelo je do neobi\u010dno brzog \u0161irenja pizze. Pizzu podjednako vole i siroma\u0161ni (kojima je to jedini obrok) i bogati (kojima je to prijatan zalogaj izme\u0111u obroka).<\/p>\n<p>Pizza Margerita (Pizza Margherita) je izmi\u0161ljena od strane \u010duvenog napuljskog majstora, <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Raffaele_Esposito\" target=\"_blank\">Rafaela Espozita<\/a> (Raffaele Esposito), koji je 1889. godine napravio prvupizzu u \u010dast kraljice Margerite, supruge italijanskog kralja Umberta I. To je bila prva pizza sa bosiljkom (zeleno), mocarela sirom (belo) i paradajzom (crveno) &#8211; u bojama italijanske zastave.<\/p>\n<p>Danas postoje hiljade verzija pizze a najve\u0107i potro\u0161a\u010di ovog specijaliteta su Amerikanci, koji godi\u0161nje pojedu oko dve milijarde pizza. U Americi se najvi\u0161e pravi &#8222;Pepperoni pizza&#8220; sa ljutom crvenom kobasicom, gljivama, sirom i origanom.<\/p>\n<p>Originalne su i za\u0161ti\u0107ene dve napolitanske vrste, sa znakom Stg (Specialita&#8217; tradizionale garantita &#8211; Tradicionalni garantovani specijalitet): &#8222;Margherita&#8220; i &#8222;Marinara&#8220;.<\/p>\n<p>Kod izrade prave pizze prvo treba obratiti pa\u017enju na vodu. Voda je idealna ako je ohla\u0111ena na 6 do 12\u00b0 C. Suvi\u0161e hladna voda ne daje dovoljnu elasti\u010dnost testu a isto se de\u0161ava ukoliko je voda suvi\u0161e topla. Suvi\u0161e topla, vru\u0107a voda ubrzava procese fermentacije, koji menjaju organolepti\u010dke osobine testa.<\/p>\n<p>Zbog istog razloga testo za pizzu ne treba suvi\u0161e dugo i jako mesiti, da toplota na\u0161ih dlanova ne promeni ukus i konzistenciju testu. Testo je potrebno samo dobro sjediniti, amalgovati komponente, u\u010diniti ga glatkim i ni\u0161ta vi\u0161e.<\/p>\n<p>Za izradu pizza koristi se meko bra\u0161no (sa oznakom 00) ili bra\u0161no za fina peciva, koja daje meko\u0107u i omogu\u0107ava lak\u0161e i bolje oblikovanje.<\/p>\n<p>Kvasac se dodaje prema prilo\u017eenom uputstvu na paketi\u0107u, kesici. Koristi se industrijski proizveden, sve\u017ei ili suvi kvasac.<\/p>\n<p>Neko doda testu 2 &#8211; 3 ka\u0161ike odli\u010dnog maslinovog ulja (Extra vergine) na 500 g bra\u0161na.<\/p>\n<p>Bra\u0161no se na suvo blago posoli (po kusu) i doda malo \u0161e\u0107era (1 kafena ka\u0161i\u010dica na 500 g bra\u0161na), dobro prome\u0161a, pre dodatka kvasca i vode.<\/p>\n<p>Mocarela (Mozzarella) je najbolji sir koji se koristi kod izrade pizze. To je sve\u017ei, beli, mladi sir, kuvanog, vu\u010denog testa, koje se pri pe\u010denju fino tegli i osloba\u0111a svoju aromu. Bolja je mocarela od kravljeg mleka nego od bivoljeg mleka. Bivolja mocarela pusta suvi\u0161e vode, surutke koja kod pe\u010denja vla\u017ei testo i \u010dini ga \u017eilavim.<\/p>\n<p>Pravilo je da se pizza pe\u010de u dobro zagrejanoj rerni, na 485\u00b0 C i svega 60 do 90 sekundi, u zavisnosti od vrste pe\u0107i, rerne.<\/p>\n<p>Ukoliko u Italiji uz pizzu tra\u017eite neko osve\u017eavaju\u0107e pi\u0107e, koka kolu, izazva\u0107ete negodovanje i uz ozbiljno zabrinuto ili \u010dak ljutito lice konobara \u010du\u0107ete komentar: &#8222;Eh ti stranci \u2026&#8220;. U dru\u0161tvu Italijana ovo Va\u0161e pona\u0161anje \u0107e protuma\u010diti kao apsolutno gastronomsko neznanje i sigurno \u0107e Vam skrenuti pa\u017enju.<\/p>\n<p>Pizza se OBAVEZNO slu\u017ei uz kvalitetno crno, crveno ili roze vino, sve\u017ee, mla\u0111e ili ja\u010de, punijeg ukusa (\u0161to svakako zavisi od toga sa \u010dime se pizza pravi, filuje). Preporu\u010duju se vina Barolo, Greko \u00a0Nero, Trebiano Toskano, Kjanti Rikazoli, \u0106iro &#8211; Krimisa, Pino Nero, Kaberne Sovinjon, Merlo, Sirah. Pizza Margherita i pizza sa plodovima mora se bolje sla\u017eu sa lak\u0161im suvim belim vinima.<\/p>\n<p>Oprosti\u0107e Vam ako uz pizzu poru\u010dite \u00a0pivo.<\/p>\n<p>Pizza je prema najnovijim nau\u010dnim \u00a0ispitivanjima afrodizijak, podsti\u010de dru\u017eenje, ljubav, osloba\u0111anje tzv. &#8222;hormona \u00a0sre\u0107e&#8220; i seksualne \u017eelje.<\/p>\n<p>Pizza je zaista sa pravom osvojila svet!<\/p>\n<p><strong>Giorgio Du\u0161anovi\u0107 Pasello<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Verovatno mali broj ljudi zna pravo poreklo \u010duvenog italijanskog specijaliteta &#8211; pizze. Po jednoj \u0161iroko prihva\u0107enoj teoriji, pizza je nastala u ranom srednjem veku. Na dvorovima i zamkovima su se prire\u0111ivale raskala\u0161ne gozbe a hrana se poslu\u017eivala na velikim tanjirima napravljenim od hlebnog testa.<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[246,228],"tags":[363,364],"class_list":["post-858","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-hrana-i-pice","category-vino-19","tag-pizza","tag-slaganje-hrane-i-pica"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/858","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=858"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/858\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2446,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/858\/revisions\/2446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=858"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=858"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/casopisvino.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=858"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}