Sadržaj ‘Vino 19’

Vodič kroz vinski lavirint (br. 19)

petak, mart 30th, 2007

NAJBOLJE OCENJENA VINA u 2006. GODINI

U želji da pomogne svojim čitaocima da se lakše snađu u širokoj ponudi vina u našim prodavnicama, časopis Vino i ovaj put, vodi svoje čitaoce kroz pravi vinski lavirint, probajući i ocenjujući vina iz prometa. (više…)

Sveti Trifun

četvrtak, mart 1st, 2007

Svake godine 14. februar, među pravoslavnim Srbima, slavi se kao danSv. Trifuna. Veruje se da Sv. Trifun štiti sela i naselja od grada i poplava, odnosno da je čuvar vinograda i drugih useva od raznih štetočina. Posebno u vinogradarskim krajevima Vojvodine, Šumadije i Pomoravlja to je najveći vinarsko-vinogradarski praznik jer je Sv. Trifun zaštitinik i slava vinogradara i gostioničara.

(više…)

Pizza – svetski uspeh

četvrtak, mart 1st, 2007

Verovatno mali broj ljudi zna pravo poreklo čuvenog italijanskog specijaliteta – pizze.

Po jednoj široko prihvaćenoj teoriji, pizza je nastala u ranom srednjem veku. Na dvorovima i zamkovima su se priređivale raskalašne gozbe a hrana se posluživala na velikim tanjirima napravljenim od hlebnog testa. (više…)

Dok se ludi snovi množe

četvrtak, mart 1st, 2007

Još stari Latini su govorili: „Ko ne voli vino, žene i pesmu, celog veka ostaće budala!“. Rajskom nektaru nisu odolevali ni umetnici, a da se vino najlepše pije uz pesmu svedoče mnogobrojne starogradske pesme nastale na „licu mesta“ – iz srca: „Donesi vina, krčmarice/ Rumeno kao tvoje lice/ Daj da pijem, tugu da sakrijem/ Srce me boli, hoće da izgori…“ (više…)

Bljesak vina nad Koviljom

četvrtak, mart 1st, 2007

PODRUM „DO KRAJA SVETA“

Do kraja sveta je vinski podrum u Kovilju, tom poznatom i pitomom vojvođanskom selu, podignut združenim snagama četvorice prijatelja 2006. godine. Udaljen od Novog Sada 25 kilometara (gledano ka Beogradu), Kovilj se proteklih godina ponajviše pominje zahvaljujući episkopu jegarskom Porfiriju, zahvaljujući čijim naporima je od 1990. godine ovde oživeo stari manastir, za koji legenda kaže da ga je u XII veku podigao sam Sveti Sava.

Uglješa Pitić

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Puding od soka grožđa ili od vina

četvrtak, mart 1st, 2007

SAZVEŽĐE GASTRONOMIJE: SUGOLI

Ovo je starinski recept koji nas ne vraća mnogo daleko u prošlost, tek tamo do srednjeg veka, na prostore današnje Italije, gde je vreme berbe grožđa oduvek veliki narodni praznik…

Giorgio Dušanović Pasello

———

Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Podešavanje aciditeta berbe

četvrtak, mart 1st, 2007

U principu, u umerenim klimatima i u  tradicionalnim vinskim regionima, aciditet berbe se određuje redovnim uzimanjem uzoraka, procenom zrelosti i pravilnim izborom sorti. U Bordou, niži aciditet merloa često se kompenzuje kupažom sa kaberneom koji ima veći aciditet ili sa malbekom koji se sadi u istom vinogradu. Međutim, u slučajevima kada se spravljaju vina od samo jedne vrste grožđa ili u nešto ekstremnijim klimatskim uslovima, može se javiti potreba za podešavanjem aciditeta berbe.

R. V.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Projekat Gudurički vinogradi

četvrtak, mart 1st, 2007

Gudurički vinogradi“ je projekat korišćenja  potencijala guduričkih vinograda u cilju privrednog razvoja ove mikroregije. Za cilj ima podizanje nivoa svesti i usvajanje novih znanja i veština u proizvodnji grožđa i vina radi maksimalnog iskorišćenja ljudskih i vinogradarskih potencijala u Gudurici.Projekat «Gudurički vinogradi » finansira Evropska Unija, njime upravlja Evropska Agencija za Rekonstrukciju, a u partnerstvu ga realizuju Opština Vršac i Poljoprivredni Fakultet iz Zemuna.

Predrag Petrović

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Vinifikacija vina berbe 2006. godine

četvrtak, mart 1st, 2007

Za berbu 2006. godine, na osnovu dosadašnjih saznanja,  može se reći da je bila posebno dobra. Kvalitet grožđa i šire je iznad proseka kao i dobar odnos između vinske i jabučne kiseline. Međutim, i  pored ovako dobre „berbe“ puna pažnja mora se posveti  adekvatnoj preradi grožđa kako bi se taj kvalitet preneo sve do boce.

Dipl. ing. Romeo Marković

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Domaće a svetsko

četvrtak, mart 1st, 2007

PREDSTAVLJAMO PREDUZEĆE „HROMIL“

Priča o preduzeću Hromil iz Kovilja u stvari je priča o njenom vlasniku i tvorcu Milošu Miliću koji se neizvesnom stazom preduzetništva uputio pre davnih dvadeset godina. To je i razlog da baš sada razmišlja na koji će način obeležiti 1. april, jer je na taj dan 1987. godine“ Hromil“ počeo svoj život.

Ivko Jović

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Proizvodnja rakije od autohtonih sorti šljive

četvrtak, mart 1st, 2007

CRVENA RANKA (Prunus institia L.)

Za Srbiju je proizvodnja rakije šljivovice najvažniji proizvod od šljive. Naša šljivovica ima visok renome u svetu, te se skoro vrednuje kao nacionalno piće (Paunović, 2000).

Međutim, najveći deo naše šljivovice se proizvodi od tzv. autohtonih sorti različitog kvaliteta i po ekstenzivnoj i zastasreloj tehnologiji, zbog čega se dobija i rakija neujednačenog i slabog kvaliteta, što znatno otežava izvoz ovog proizvoda na svetsko tržište, jer ne ispunjava njegove standarde.

dr Ninoslav Nikićević

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Depandans raja iznad Valjeva

četvrtak, mart 1st, 2007

VINOGRADI I PODRUM JELIĆ

Danas podno Maljena, Povlena, Medvednika i Azbukovice, nadomak Valjeva, u selu Bujačić, zahvaljujući Milijanu Jeliću i njegovom sinu Marku, namernik ili slučajnik može da upozna jednu naročitu ovdašnju znamenitost – Vinograde i podrum Jelić.

Za razliku od davno nestalog Panonskog, ovo vinsko more je vrlo mlado i skriveno je u brdu, u jednom od najmodernije građenih i opremljenih vinskih podruma u Srbiji.

Ivko Jović

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Katalog vina

četvrtak, mart 1st, 2007

Odlomak iz dela „Katalog vina“ Bele Hamvaša u prevodu Save Babića.