Sadržaj ‘Vino 21’

Šta je organsko vino

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Zanimljivo je da do danas ne postoji zvanična definicija organskih-ekoloških vina na evropskom nivou već samo pravila za proizvodnju organskog grožđa, a regulativu EU, u ovom slučaju ne treba mešati sa propisima-preporukama OIVa koja se odnose na ovu oblast.

Jedinstvena regulativa Evropske Unije pod brojem 2092/91 aneks 6, koji se tiče proizvodnje organske hrane, ne odnosi se na vino i vinovu lozu. Da bi se i ova oblast privredne delatnosti zaštitila i ponudila tržištu ekološki zdrava vina kao alternativa klasičnoj proizvodnji,  posle dužeg međusobnog usaglašavanja u EU, pokrenut je projekat ORWINE. Ovaj projekat u svojoj osnovi ima za cilj da pomogne komisiji EU kako da stvori pravni okvir za transformaciju “organsko grožđe” u “organsko vino”. To bi zamenilo trenutno važeću definiciju “vina dobijena od organski uzgajanog grožđa” sa “organska vina”. Jedan od prvih zadataka ovog projekta je sagledavanje zakonodavne  strukture koja se primenjuje u zemljama EU vezano za organsku proizvodnju vina. Razmatraju se i upoređuju  svi zvanični javni i drugi standardi za proizvodnju vina kako bi se videli sličnosti i razlike između različitih standarda i identifikovala najvažnija pitanja kojima bi trebalo da se buduća evropska zakonska regulativa pozabavi.

(više…)

Medovina – Vino od meda

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Veruje se da je prvo alkoholno piće koje je čovek napravio bila medovina – vino spravljeno od meda koje je starije i od vina i od piva.

Čuveni nektar i ambrozija bogova sa Olimpa bili su med i medovina. Na severu Evrope, u njoj su uživali i Vikinzi – u Valahali, vikinškom raju, Valkire su novodošle duše ratnika služile medovinom, kod Kelta – u keltskom raju teče reka  medovine… Interesantan je i način na koji je med, po legendama, dospeo do ljudi – u mnogim religijama opisan je sličan način. U staroindijskim Vedama, Indrin orao je ukrao med sa nebesa, kod Grka – Zevsov orao a kod Vikinga – sam Odin lično je u obliku ptice dao med ljudima.

(više…)

Enološka stanica Vršac – Priznati u celom svetu

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Proteklo je 75 godina od kako je u Kraljevini Jugoslaviji, 1. jula 1932. godine, doneta odluka o osnivanju Enološke stanice u Vršcu, da ,,vrši analize i ispitivanja u svrhu kontrole vina i drugih proizvoda od grožđa, kao i enoloških sredstava, i tumačenja rezultata shodno Zakonu o vinu i Pravilniku za njegovo izvršenje’’.

Ovu odluku je donela Kraljevska banska uprava Dunavske banovine, u vreme kada je dužnost bana obavljao Milan Nikolić. Vrlo brzo, već 7. maja 1933. godine, vršačka enološka stanica je počela sa radom. Za njeno osnivanje izdvojena su u ono vreme prilična sredstva. Ministarstvo poljoprivrede dalo je 180 hiljada dinara, dok je Vršac za te potrebe izdvojio 50 hiljada dinara.

(više…)

Vinogorje i vina zadužbine kralja Petra I na Oplencu

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Na putu stare slave

Zadužbina Kralja Petra I Karađorđevića finansira se sopstvenim sredstvima. Pomoći nema ni sa jedne strane od kako je ovo kulturno-istorijsko i duhovno središte moderne Srbije pre petnaestak  godina vratilo zadužbinski status. Uprkos tome, pod rukovodstvom upravnika Miladina Gavrilovića, Zadužbina na Oplencu postepeno vraća stari sjaj, izrasta u odredište ka kome iz godine u godinu dolazi sve veći broj gostiju, posetilaca iz zemlje i s raznih strana sveta, tako da je 2006. ovaj prelepi kompleks posetilo više od 150.000 ljudi.

R. V.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Crvena boja i ukus vina

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Proizvodnja crvenih (crnih) vina započinje stavljanjem izmuljanog grožđa u sud za vrenje. Period vremena koje kljuk provede u tom sudu sve do njegovog istakanja je veoma bitan jer se tada dešavaju procesi veoma važni za spravljanje crvenih (crnih) vina. U engleskom jeziku za taj period vremena postoji poseban izraz vatting dok u našem jeziku ne postoji kratak i jasan izraz već se to vreme više izražava opisno i najbliži izraz je alkoholno vrenje a koje se nastavlja i posle istakanja iz suda za vrenje.

R. V.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Nekad bilo, šta će biti sutra?

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Egipat- Berba pergole (1700 god. pne)

Pitanje da li se starinski spravljena vina i ona koja su proizvedena uznapredovalim metodama, mogu porediti po ceni i kvalitetu, stavlja nas pred dilemu sličnu onoj kojom se pozabavio Akira Kurosava u svom čuvenom filmu ,,Rašomon’’ – gde je istina?

P.  Despotović

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Koliba „Luka“ – Govor duše

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Neodlučni ste gde da odete i s dragom osobom, s porodicom ili poslovnim partnerima, uživate u pravom gurmanskom doživljaju, u đakonijama domaće kuhinje, domaćim rakijama i vinima, izvarednoj, intimnoj atmosferi?

Ako ste u dilemi ovakve vrste, onda treba da odete u ,,Kolibu – Luka’’, u restoran koji je bio domaćin ekipi redakcije časopisa ,,Vino’’, u našoj redovnoj akciji za rubriku vodič kroz vinski lavirint.

I. Jović

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Ponos Normandije i Bretanje (ili priča o Kalvadosu)

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Stara engleska uzrečica “An apple a day, doctor away” za proizvođače čuvenog francuskog kalvadosa bi verovatno glasila: “ A calvados a day, the best drinking way”. I zaista, možda će nekom manje upućunom u tajne pravog alkoholnog kvaliteta, ovo zvučati najmanje čudno ili “francuski” prepotentno, ali ovaj nadaleko čuveni francuski alkoholni simbol, spada nesumljivo u najsavršenija jaka alkoholna pića na svetu.

Doc. dr Ninoslav Nikičević

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Interfest 2007 – Dani vina i opuštanja

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Međunarodni festival vina  u Novom Sadu, INTERFEST 2007,  održan je od 28. do 30. juna na Trgu slobode uz učešće  150 vinarija iz zemlje i inostranstva. Festival je za tri dan koliko je trajao sajam posetilo preko 70 000 ljubitelja vina koji su na svoje veliko zadovoljstvo mogli da probaju preko 600 različitih vina. Pokrovitelji festivala bili su Sekretarijat za kulturu Novog Sada, Sekretarijat za privredu Izvršnog veća Vojvodine i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Srbije.
R. V.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Velikan našeg loznog rasadničarstva

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Dipl. ing. Radiša Mijajlović (1926 – 2007)

U skoncentrisanoj i masovnoj proizvodnji loznih kalemova bilo je angažovano mnogo stručnjaka, ali je nesporno da je najznačajniju ulogu imao i odigrao dipl. ing. Radiša Mijajlović.

Kao opredeljeni stručnjak za oblast vinogradarstvo, obavio je 1950. godine petomesečnu stručnu praksu iz vinogradarstva i proizvodnje loznih kalemova na posedu poznatog stručnjaka dr Lenz Mosser-a u Austriji, a zatim prelazi na rad u Centar za selekciju vinove loze Ogledne stanice  Radmilovac na radno mesto rukovodioca Odeljenja za razmnožavanje vinove loze. Od tada je njegova stručna usmerenost – proizvodnja loznog sadnog materijala.

Prof. dr Miroslav Milosavljević

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Vinogradarsko vinarski leksikon i šestojezični rečnik

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

U postojećoj vinogradarsko-vinarskoj literaturi, na srpkom govornom području, postojala je praznina u bližim određivanjima i tumačenjima reči i pojmova koji se koriste u vinogradarstvu i vinarstvu. Ova knjiga je prvi pokušaj da se ta praznina popuni. Obuhvaćeno je  2400 reči i pojmova koji se sreću u vinogradarskoj i vinarskoj nauci, praksi i tehnologiji.
U ovom leksikonu je za svaku reč, odnosno pojam, dat kratak opis značenja ili radnje na koju se odgovarajuća reč odnosi.
Uporedo sa leksičkom odrednicom na srpskom jeziku, daje se odgovarajuća reč (ili reči) na pet stranih jezika – engleskom, francuskom, nemačkom, italijanskom i ruskom čime se olakšava  komunikacija sa jezikom zemalja u kojima je vinogradarstvo i vinarstvo značajno zastupljeno u proizvodnji i prometu.

Kontakt telefon autora leksikona:
011 39 40 332

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Omiljeno štivo enofila

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Prikaz knjige „Rečnik jezika vina“ autora Martena Kutijea.

Ovde, dakle, nije reč o jednoj od bezbrojnih knjiga koje promovišu neko piće koje je postalo omiljena meta udruženja koja se protive svakoj vrsti pomodne zavisnosti. To je naprosto jedan zbir bez presedana, jedan brižljiv popis reči i metafora koji bi zasigurno mogao da postane omiljena knjiga svih onih koji nisu ravnodušni prema vinu; onih koji u njemu uživaju ili koji njime trguju; onih koji ga istražuju ili o njemu sanjaju; onih koji ga dele sa drugima  kao i onih koji raspredaju o precenjenosti dragocenih boca.

Dr Zoran Pavlović

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Čaša vina – salto mortale ateizma

ponedeljak, oktobar 1st, 2007

Odlomak iz dela „Filozofija vina“ Bele Hamvaša. Preveo Sava Babić.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Putovanje po zemljama vina

subota, septembar 1st, 2007

U Francuskoj je septembra meseca ove godine objavljena vrlo zanimljiva knjiga čiji bi naslov u prevodu glasio „Putovanje po zemljama vina“ grupe autora- Francoise Argod-Dutard, Pascal Chervret i Sandrine Lavand .

Dr Zoran Pavlović

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju