Ekološki zdrava vina

1st januar 2006

Živimo u vremenu sveopšteg ekološkog zagađenja čovekove okoline zbog toga je neophodno da se preduzmu odgovarajuće mere zbog zaštite zdravlja stanovništva. U oblasti vinogradarstva i vinarstva to ne bi trebalo da bude veliki problem jer vino je i ovako najhigijenskije piće.

Međunarodni ured za vinovu lozu i vino (OIV) ima sasvim definisane stavove u pogledu ekološke proizvodnje grožđa i vina. Još 1992 u Brazilu na konferenciji UNCED-a, doneta je i strategija o ponašanju i delovanju u ovoj oblasti. Prema definiciji Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), ekološka poljoprivreda, pa samim tim i ekološko vinogradarstvo, jeste sistem upravljanja proizvodnjom grožđa i vina koji unapređuje i povećava biodiverzitet, zatim biološke cikluse, kao i aktivnost zemljišta. Ona je zasnovana na niskom korišćenju spoljnih faktora, a posebno na eliminaciji sintetičkih đubriva, pesticida i herbicida. Naravno u praksi se pokazalo da nije sasvim moguće, u ekološkoj poljoprivredi, baš se potpuno osloboditi opasnih komponenti u proizvodima ali se oni mogu znatno smanjiti i držati pod kontrolom. Što se grožđa i vina tiče činjenica je da zagađivanje vazduha, zemljišta, vode i drugih izvora danas još van potpune kontrole vinogradara i vinara.

Međunarodna federacija pokreta za ekološku poljoprivredu (IFOAM) je, takođe, utvrdila standarde za ekološku proizvodnju grožđa i vina. Značajno je i da su FAO i Svetska zdravstvena organizacija donele smernice za proizvodnju, preradu, označavanje i marketing ekološki proizvedene hrane.

U Srbiji se o ekološkoj proizvodnji grožđa i vina malo vodi računa. U tom pogledu pioniri u tom poslu su AD „Navip“, pogon „Fruškogorac“ u Petrovaradinu i na Kosovu „Kosovovino“ dok je bilo pod našom jurizdikcijom.

U Nemačkoj, već petnaestak godina postoji udruženje ekološkog vinogradarstva i vinarstva i polako je preuzelo predvodničku ulogu za ukupan razvoj vinogradarstva Nemačke. Svojim autoritetom i snagom svoje brojnosti zalaže se za ekološko vinogradarstvo i za sve ono što je od zajedničkog interesa u poslovanju i marketingu ekoloških proizvoda vinove loze.

Kako doći do ekološki zdravog grožđa i vina?

U vinogradima i podrumima potrebno je preduzeti:

  • Isključivanje herbicida u borbi protiv korova.
  • Primeniti koliko je to moguće mehanizaciju i mehaničke metode radi suzbijanja korova.
  • Održavanje zemljišta u stanju ugara ili sa zatravljivanjem, što zavisi od zemljišnih, klimatskih i ostalih faktora.
  • Isključiti sva sintetička mineralna đubriva, posebno azotno đubrivo „Ureja“. Primenjivati samo prirodna mineralna đubriva i prednost dati organskim đubrivima. Ovim đubrivima se pridaje poseban značaj, pri čemu su od velikog interesa đubriva kao što su humus glistenjak, humusni supstrati, tresetna đubriva, komposti i druga organska đubriva. Od interesa su i trava za zelenišno đubrivo.
  • Isključivanje sintetičkih pesticida, a posebno sistemika.
  • Isključivanje tečnih đubriva, ukoliko sadrže sintetičke mineralne materije i sintetičke stimulanse-hormone i sl. Dozvoljava se samo primena prirodnih stimulatora kao što je na primer Vitastemin i njemu slični stimulator.
  • Obavezna primena prognozne službe u zaštiti vinove loze od bolesti i štetočina.
  • Provera zagađenosti vazduha i okružujuće sredine.
  • Kontrola zemljišta u pogledu prisustva zagađivača.
  • Kontrola proizvodnje grožđa i vina.

Pored ovih međunarodno određenih pravila i preporuka za ekološku proizvodnju grožđa i vina posebno se zna šta je zabranjeno a to je:

  • kvasac dobijen genetskim inženjeringom,
  • azbest,
  • kalijum ferocijanid,
  • askorbinska i sorbinske kiseline,
  • konzervansi,
  • sintetičke boje,
  • sintetičke aromatične materije i dr.

Kontrolu primene dozvoljenih i zabranjenih materija i materijala u ekološkoj proizvodnji grožđa i vina sprovode institucije, udruženja ili posebni organi državne uprave.

Kod nas se primenjuje klasična proizvodnja grožđa i vina i ona je uglavnom pod kontrolom inspekcija i ovlašćenih stručnih organizacija. Međutim, da bi ekološka proizvodnja grožđa i vina u našoj zemlji postigla nivo koji je dostignut u drugim zemljama koje imaju na višem nivou organizovanu ekološku proizvodnju grožđa i vina, morali bi se kao društvo sasvim drukčije organizovati, promeniti način života a posebno neke naše navike jer evropski standardi, u ovoj oblasti, ne dozvoljavaju naše improvizacije i marifetluke.

R. V.

Tags: , ,



Komentarisanje je zatvoreno.


0