Sadržaj ‘Tajne vina’

Vino za početnike (VII)

subota, maj 25th, 2013

Dekantiranje

dekantiranjePri posluživanju izuzetno starih, arhivskih ili vina reserve, preporučljivo je izvršiti dekantiranje, jer u toku dugog odležavanja vina u bocama moguć je nastanak taloga od obojenih materija, tanina, kristala vinske kiseline i slično. Zbog toga je neophodno odvojiti bistro vino od taloga.

Dekantiranje tj. odvajanje bistrog vina od taloga je delikatna operacija u kojoj se vino veoma polako uliva u posudu za dekantiranje, vodeći računa da talog ostane na dnu boce. Da bi se talog mogao vizuelno posmatrati u vinu, obično se dekantiranje vrši pomoću sveće koja se postavlja u neposrednoj blizini grla boce tako da onaj koji sipa vino može da pogledom prati bistrinu vina dok ino ističe iz boce. U trenutku kada se pojavi mutnoća sipanje se prekida. (više…)

Vinske zanimljivosti

subota, maj 25th, 2013

vinske zanimljivostiProcenjuje se da vinograda u svetu ima oko 8 miliona hektara, i da grožđe među svim voćem ima primat u tome.

Postoji oko 10.000 varijeteta (sorti) grožđa.

U svetu postoji oko 400 varijateta hrasta, od kojih se samo 20 koriste u proizvodnji buradi. Za proizvodnju kvalitetnog bureta pogodno je samo oko 5% celog drveta hrasta. (više…)

Čuveno vinogorje – Medok

subota, maj 25th, 2013

Medoc FrancuskaOvo vinogorje svakako se po mnogo čemu izdvaja od ostalih u regionu Bordoa, a crvena vina iz Medoka (Médoc) u samom su vrhu francuske i svetske enološke lestvice. Poseban geografski položaj ovog poluostrva na severu Gaskonje, na levoj obali ušća Žironde (Gironde) u Atlanski okean, omogućio je mnoge klimatsko-pedološke posebnosti koje vinima spravljenim od tradicionalnih bordovskih vrsta grožđa daju posebnu plemenitost bukea i plišanost ukusa i arome.

S obzirom na to da je izuzetan geografski položaj i jedinstven sastav zemljišta, kupažom ovih sorti, dobijaju se vina moćnog potencijala i jačine, prepoznatljivog šarma, ravnomernog bukea i plemenite reputacije. U početku malo trpka zbog bogatstva tanina, ona postaju sočna, izražene arome sa puno finesa (vanilija, suva trešnja, hrastovina, crveno voće, mirođije…).

Dr. Zoran Pavlović

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Kupažiranje vina i grožđa

nedelja, decembar 9th, 2012

Kupažiranje je veoma star postupak korišćen kod proizvodnje vina. Ovaj izraz preuzet je iz francuskog jezika i kod nas se najčešće koristi kao „radnja kojom se dva ili više vina mešaju u određenom odnosu radi dobijanja vina sa izmenjenim sastavom i organoleptičkim osobinama“(prof. Radovanović 1986) Mešanjem, odnosno kupažiranjem vina dobijena od različitih sorti grožđa, postižu se različiti ciljevi. Na ovaj način mogu se dobiti tipska vina posebnog naziva ili se mogu popraviti svojstva nekog sortnog vina.

R. V.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Vino za početnike (V)

nedelja, maj 6th, 2012

U ovom tekstu pažnju smo posvetili drvenim sudovima za vino sa posebnim osvrtom na barrique burad i njihov uticaj na vino. Takođe, svrnuli smo se na plutane čepove – njihove prednosti i mane, kao i na brojne nedoumice oko mirisa i ukusa vina.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Geografsko poreklo i zakoni o vinu

nedelja, decembar 11th, 2011

Svugde u svetu je praksa da vlade regulišu zdravstvenu ispravnost robe. Vino tu nije nikakav izuzetak, čak supotno – na njega se primenjuje niz različitih   pravila i standarda koja variraju od zemlje do zemlje. Ova pravila su posebno interesantna zato što odražavaju način na koji različite kulture doživljavaju vino. Mi se, našim Zakonom o vinu, uglavnom uklapamo u svetske standarde ali ponegde i donekle zanemarujući interese naših malih proizvođača vina. (više…)

Vino za početnike (IV)

nedelja, decembar 11th, 2011

Sve veća popularnost vina kao pića donosi i veće interesovanje za odgonetanje te „Tajne vina“ koja ga čini tako privlačnim. Kompleksnost i slojevitost ukusa i mirisa uz njegovu neverovatnu moć da podstiče svojevrsnu kulturu duha, čine ga zanimljivim i različitijim u odnosu na sva druga pića.

U ovom delu teksta osvrnuli smo se na nekoliko čuvenih mitova i zabluda o vinu. (više…)

Vino za početnike (III)

utorak, maj 31st, 2011

čaše sa vinomSve veća popularnost vina kao pića donosi i veće interesovanje za odgonetanje te „Tajne vina“ koja ga čini tako privlačnim. Kompleksnost i slojevitost njegovog ukusa i mirisa uz njegovu neverovatnu moć da podstiče svojevrsnu kulturu duha, čine ga zanimljivim i različitijim u odnosu na sva druga pića. (više…)

Smederevka

utorak, maj 31st, 2011

SmederevkaNema mnogo gradova u svetu, kao što je Smederevo, koji imaju tu čast da je za njihovo ime vezano ime vinove loze ili vina. Smederevo se, naravno ponosi time a još više zbog toga što se loza Smederevka smatra jednom od najpoznatijih autohtonih sorti Srbije. Nažalost, u posednjih petnaestak godina nepravedno je zapostavljena, čak i na smederevskom području gde je godinama bila vodeća sorta. (više…)

Vino za početnike (II)

sreda, januar 26th, 2011

Čaša belog vinaU prošlom broju najveću pažnju posvetili smo razvrstavanju i kategorizaciji vina onako kako je to regulisano našim novim zakonom o vinu. U ovom broju nastavljamo i dalje da otkrivamo tajne vina gde pored ostalog upoznajemo vas sa podelama vina po stilu i tipu onako kako ga mi doživljavamo pijući ga. Neke sorte grožđa predodredene su za određeni stil vina dok su druge fleksibilne i daju različite stilove zavisno od klime, zemljišta, načina gajenja ili načinu na koji se spravlja vino. Kupaže gotovih vina u podrumima širom sveta su česte i ponekad tako spravljena vina su veoma poznata. To važi za sve stilove vina.

R. V.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Vino za početnike (I)

ponedeljak, avgust 30th, 2010

Svaki dobronamerni vinoljubac želeo bi da otkrije sve tajne vina što pre i što lakše, međutim, to je škola koja traje celog života. I za najveće znalce uvek iskrsne neka nova tajna neka nova nepoznanica zbog čega u druženju sa vinom ostajemo večiti učenici. Među vinoljupcima ima mnogo onih koji su tek nedavno otkrili draž vina i zbog toga su najžedniji znanja o vinu. Ovo je naš mali doprinos tim željama da ponešto saznaju o vinu i koliko je moguće približimo ga tim žednim vinoljupcima.

Potrudili smo se da, za početak, objasnimo neke osnovne pojmove kao što su proizvođač, potrošač, zatim razne podele vina (po količini šećera, poreklu, boji i sl.) (više…)

Miris koji pleni

ponedeljak, avgust 30th, 2010

muskatMeđu najstarijim sortama vinove loze na svetu ubrajaju se muskatne sorte koje danas broje preko 200 različitih varijeteta. Istorija vinove loze a i vina jednog muskata mnogo je duža nego što je na primer kaberne sovinjona. Pretpostavlja se da je poreklom iz antičke Grčke i da su je na prostore  današnje Italije preneli rimski vojnici i feničanski trgovci. Rimski vojnici su zaslužni i za njeno širenje u južnoj Galiji ( Francuska) i Alzasu dok su Grci ovu lozu preneli sve do Crnog mora i Egipta.

N. Jančić

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Obuka degustatora

ponedeljak, avgust 30th, 2010

obuka degustatora - aleksandrovac - vino župaOsposobljavanje polaznika za senzorno ocenjivanje vina je veoma složen i stručan posao što podrazumeva savladavanje kako teoretskog dela tako i konkretnog procenjivanja i ocenjivanja vina.

U Aleksandrovcu, krajem maja ove  godine u “Vino-Župi” uspešno je realizovan još jedan ovakav kurs. Obuku je pohađalo i na kraju uspešno položilo završni ispit ukupno devetnaest kandidata od čega je 17 bilo iz “Vino Župe” a dvoje iz vinarije Povardarje, Negotino na Vardaru – Makedonija.

R. V.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Traminac

ponedeljak, april 12th, 2010

Za one ljubitelje vina koji veruju u to da imaju veoma izgrađen ukus traminac je najbolji izbor. Sa svojim naglašenim muskatnim mirisom i prefinjenim ukusom spada u sam vrh poželjnih belih vina.

Odrediti tačno nastanak vinove loze iz porodice traminac nije baš najjednostavnije usled veoma nestabilnog genoma. Veruje se da potiče iz severne Italije u Tirolskim Alpima, blizu sela Tramin u Alto Adiđu, gde je prvi varijetet ove sorte rastao u okolini ovog mesta.

N. Jančić

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Teroar (Terroir)

ponedeljak, april 12th, 2010

Utvrđeno je da postoje izvesni faktori koji utiču na ukus i kvalitet vina. To su lokalitet i klima koji određuju u principu da li se uopšte na nekom prostoru može gajiti loza, zatim berba, reljef i zemljište. Naravno, isto tako važni su i samo vinogradarsko umeće s obzirom na to da tehnike koje se koriste imaju direktan uticaj na karakter samog varijeteta; zatim vinifikacija koja može dati raznovrsne rezultate; sam vinar kao nezaobilazan faktor i na kraju, klon kao jedan od veoma bitnih faktora. Svi ovi elementi zajedno čine TEROAR( terroir).

R. V.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Vinski rečnik

utorak, decembar 1st, 2009

Vinski rečnikOpisati i nekom drugom saopštiti karakteristike nekog vina nije nimalo lak posao jer je teško verbalno definisati sve njegove osobenosti i raznolikosti a da vas pri tome vaš sagovornik u potpunosti razume. Zbog toga je bilo potrebno da se uspostavi jedan vokabular (rečnik) za sve one koji se kreću u svetu vina kako bi se bolje razumeli. Danas, prihvaćeni i priznati vinski rečnici sadrže više od 200 reči i pojmova. Ono što na ovom mestu donosimo su najčešće korišćene reči kod senzornog opisivanja vina…

R. V.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Sintetički čep – inovacija na tržištu

utorak, decembar 1st, 2009

ČepoviS obzirom da je dobre plute iz godine u godinu sve manje, viševekovni «brak» između vina i plute već duži niz godina nalazi se u ozbiljnoj krizi. Svake godine se 12 – 13 biliona boca sa vinom zatvara plutanim zapušačima pri čemu u 2 – 4% boca vino postaje neupotrebljivo usled pojave mirisa na zapušač ili plesan. Ove mane vina uzrokovane su nastajanjem jednog određenog broja jedinjenja u toku procesa obrade plute i proizvodnje i čuvanja zapušača, od kojih najveći značaj imaju 2,3,4-trihloranisol, 2,3,4,6-tetrahloranisol i pentahloranisol.…

prof. dr Slobodan Jović, Ljiljana Ristić

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Shiraz – Stara a popularna sorta

utorak, decembar 1st, 2009

Shiraz (Syrah)Kao vinska sorta grožđa ima svoje posebnosti. Pored toga što voli tople i osunčane položaje ova sorta u vegetaciji kreće dosta rano u proleće, ponegde u prvoj dekadi aprila što može da bude ograničavajući faktor njenom širenju u severnijim oblastima…

R. V


———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju

Festival malvazije

sreda, jul 1st, 2009
Malvazija Capo d'Istria

Malvazija Capo d’Istria

U Kopru, prestonici slovenačkog dela Istre, 29. i 30. marta o. g. je održan 11. po redu Festival „Malvazija“ plemenit ukus Mediterana u organizaciji Društva vinogradara slovenske Istre, uz saradnju sa Gradskom opštinom Koper. Kao i do sada namera ove manifestacije jeste da oceni i predstavi kvalitet ove plemenite sorte belog vina koja je prisutna u celoj Istri, na Krasu, u Vipavskoj dolini, Goriškim Brdima i pograničnim područjima Italije. Pored toga, želja organizatora je da se u cilju povećanja prepoznatljivosti malvazije što bolje predstave i povežu vinogradari i vinari, da se podstakne razvoj vinogradarstva i vinskog turizma na tim područjima. Svemu tome namenjene su brojne stručno vođene degustacije, radionice kao i predavanja.

Inače, naziv vina malvazija etimološki je vezan za Monemvaziju, utvrđenu vizantijsku luku na jugu Peloponeza, potiče iz Srednjeg veka, od različitih vrsta loze tog regiona. Samo ime je nastalo od dve grčke reči: moni (Mόνη)  i emvasia (Εμβασία) što bi značilo „jedini ulaz“ ili „jednostavan ulaz“. Loza malvazije brzo se proširila takoreći po čitavom Mediteranu, a u kolonijalno doba, u XVI v. Španci i Portugalci su je preneli na Kanarska ostrva, odnosno Maderu. U Istri i na obali severnog Jadrana prvi čokoti ove loze pojavili su se u doba Mletačke republike, u vreme kada je Engleska, njen veliki rival, izgubila Bordo 1453. godine i primat u trgovini vinom, a Turska iste godine osvojila Konstantinopolj. (više…)

Žilavka

sreda, jul 1st, 2009

ŽilavkaUgled i visok kvalitet Žilavke potvrđen je na brojnim svetskim takmičenjima gde je dobijala najviša priznanja i odlikovanja.

———
Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju