Posts Tagged ‘vino’
Vino po meri Šveđana
subota, decembar 8th, 2012Podrum Bačina Vino
U prostranoj i plodnoj, večito suncem okupanoj, dolini smeštenoj između južnih obronaka Juhora sa jedne i Jastrebca sa druge strane , na svega 6 kilometara od Varvarina, u samom centru Temničkog vinogorja, nalazi se selo Bačina. Zemlja bogom dana za gajenje vinove loze i voća – zbog toga se valjda od vajkada tu pilo i točilo dobro vino. I baš na tom prostoru, na svom porodičnom imanju, naš domaćin Aleksandar Milutinović, dugogodišnji gastarbajter u Švedskoj, u saradnji sa prijateljima sa posla, Šveđanima, podigao je vinariju i obnovio porodične vinograde. Danas veoma uspešno izvozi i prodaje svoje vino u Švedskoj.
N. J.
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuTri Muskat-ara Slankamenke
nedelja, maj 6th, 2012Ovo je priča o vinogradarima i vinarima, SLANKAMENKE, čiji vinogradi, kojih ima oko 300 hektara, gledaju na desnu obalu Dunava, sa jugoistočnih padina Fruške Gore. Na tom prostoru, od Banstola pa sve do Surduka, nastaju vrhunska, retka vina od kadarke, širaza, bele tamjanike, vranca, muskat otonela, muskat krokana, muskat matijasa, rejave slankamenke, rajnskog i talijanskog rizlinga, neoplante, sile, probusa, kevedinke….ima tu i sauvignona, chardonnay, cabernet sauvignon, merlota, ali ta vina su za neku drugu priču.
Vino starije od Rima
nedelja, maj 6th, 2012Italijansko vino „Đake“ (Giacche) dobija se od istoimene sorte vinove loze poznate još iz antičkih vremena i ponos je jedne od najpoznatijih i najpriznatijih kantina „Kazale ćento korvi“ (Kuća u polju sa sto gavranova) nadomak grada Ćerveteri, u blizini Rima. Ova vinova loza smatra se starijom i od samog Rima jer su je još Etrurci gajili i spravljali vino od nje. Italija s ponosom neguje etrursku kulturu i neguje i čuva nasleđe koje je ostavila antička Etrurija.
Milica Ostojić
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuSmederevka
utorak, maj 31st, 2011Nema mnogo gradova u svetu, kao što je Smederevo, koji imaju tu čast da je za njihovo ime vezano ime vinove loze ili vina. Smederevo se, naravno ponosi time a još više zbog toga što se loza Smederevka smatra jednom od najpoznatijih autohtonih sorti Srbije. Nažalost, u posednjih petnaestak godina nepravedno je zapostavljena, čak i na smederevskom području gde je godinama bila vodeća sorta. (više…)
Saga o vinu
sreda, januar 26th, 2011Pisati o vinovoj lozi i vinu neverovatan je doživljaj» – kaže u Uvodnoj riječi uz knjigu koju predstavljamo njen autor dr Svetozar Savić, viši nučni saradnik na Fakultetu za turizam u Baru, ekspert za edukaciju crnogorskih vinogradarsko-vinarskih proizvođača, autor naučne studije «Ekološki uslovi i autohtone sorte vinove loze u Crnoj Gori», stručne monografije «Vranac – od grožđa do vina», udžbenika za srednje poljoprivredne škole «Vinogradarstvo», kao i autor i koautor preko stotinu naučnih i stručnih radova objavljenih u domaćoj i stranoj periodici.
Svetlana Jančić
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuKalendar vinskih manifestacija (novembar)
nedelja, novembar 7th, 2010U novembru vinska scena u Srbiji uopšte ne miruje. Nadamo se da ćemo se videti na nekoj od ovih manifestacija i da ćemo uživati u dobrom vinu, lepoj atmosferi i pozitivnim emocijama.
Kalendar vinskih manifestacija (septembar)
sreda, septembar 1st, 2010Kao i svake godine, očekuje nas burna vinska jesen. Ovde ćemo navesti neka od vinskih dešavanja koja nas očekuju u septembru…
Hrvati – vinska nacija koja pije pivo
ponedeljak, avgust 30th, 2010Bez obzira na višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u svim krajevima Hrvatske, a pogotovo u Dalmaciji, statistike pokazuju da su Hrvati – pivska nacija! Naime, prosječan Hrvat godišnje popije oko 83 l piva, što je u rangu s SAD-om ili Španjolskom, ali ipak dvostruko manje od Češke. Na drugom mjestu nalazi se konzumacija vina s oko 40 l po stanovniku, što Hrvatsku svrstava u zemlje s velikom potrošnjom, bliže Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. (više…)
Vinski kvasci – mala biohemijska laboratorija
ponedeljak, avgust 30th, 2010Danas je nauka uspela da razotkrije mnoge tajne života, stigla je čak do završne faze mapiranja genoma čoveka, ali, još uvek nije uspela da otkrije sve tajne koje kvasci u toj svojoj čudesnoj „biohemijskoj laboratoriji“ skrivaju. Ogroman broj sojeva i varijeteta vinskih kvasaca koji se razvio širom sveta otežava taj posao naučnicima.
Prof. dr Miomir Nikšić
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuNova pravila u proizvodnji i klasifikaciji vina
četvrtak, decembar 10th, 2009U Evropskoj uniji, od 1. avgusta stupio je na snagu novi set pravila koja se odnose na proizvodnju i klasifikaciju vina. Izmene koje su razmatrane u proteklih nekoliko godina, predstavljaju deo programa kog u Briselu nazivaju „vinskom revolucijom“. Nakon ovih izmena, oznake AOC (Appellation d’origine controlee), DOCG (Denominazione di Origine Controllata e Garantita) ili QbA (Qualitatswein bestimmter Anbaugebiete) prestaju da se upotrebljavaju. Umesto ovih nacionalnih sistema klasifikacije, ubuduće će na etiketama biti prisutni akronimi PDO (Protected Designation of Origin) i PGI (Protected Geographical Indication). Pored ovih, prisutne su i druge izmene obuhvaćene ovom reformom kao što su smanjenje površina pod vinogradima kao i smanjenje dozvoljene šaptalizacije (dodavanje šećera u širu).
Sa druge strane tarabe
četvrtak, decembar 10th, 2009U zemlji Srbiji još uvek kod velikog broja ljudi postoji osećaj da tamo negde u velikom gradu ili još bolje u inostranstvu, obične stvari koje imamo i u svom dvorištu, izgledaju mnogo bolje, lepše i vrednije. Taj osećaj inferiornosti je neverovatan i prosto se nasleđuje iz generacije u generaciju. Pa tako kod nas nešto vredi samo ako se ta vrednost potvrdi u inostranstvu. Otud verovatno ta stalna potreba da, kada su naša vina u pitanju, tražimo ocenjivanje stranih komisija jer navodno naše komisije nisu dovoljno objektivne ili stručne ili jednostavno zato što su naše ili možda polazimo od toga da kada bismo mi bili u komisiji neš¡to bismo sigurno „smuvali“ i zato ne verujemo našima. (više…)
Navika – druga priroda
četvrtak, decembar 10th, 2009Život počinjemo pijenjem, tokom istog menjamo tekućinu koju pijemo. Nakon majčinog mleka, i drugih mleka nakon toga, zavisno od zemlje porekla prelazimo na druge tečnosti. Ako smo se srećom rodili u Americi, u ruku nam gurnu flašicu koka-kole. Kod nas još¡ ponegde mame daju flašicu vina školarcu, da mu se nađe za vreme velikog odmora.
Sintetički čep – inovacija na tržištu
utorak, decembar 1st, 2009S obzirom da je dobre plute iz godine u godinu sve manje, viševekovni «brak» između vina i plute već duži niz godina nalazi se u ozbiljnoj krizi. Svake godine se 12 – 13 biliona boca sa vinom zatvara plutanim zapušačima pri čemu u 2 – 4% boca vino postaje neupotrebljivo usled pojave mirisa na zapušač ili plesan. Ove mane vina uzrokovane su nastajanjem jednog određenog broja jedinjenja u toku procesa obrade plute i proizvodnje i čuvanja zapušača, od kojih najveći značaj imaju 2,3,4-trihloranisol, 2,3,4,6-tetrahloranisol i pentahloranisol.…
prof. dr Slobodan Jović, Ljiljana Ristić
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanjuKnjige
četvrtak, jul 9th, 2009Do sada smo objavili nekoliko knjiga posvećenih proizvodnji vina i rakija namenjenih proizvođačima i ljubiteljima vina.
Pogledajte spisak dosadašnjih izdanja:
Vino i internet
četvrtak, jul 9th, 2009
Vino i internet
Ko brine o vinu u Srbiji
sreda, jul 1st, 2009
Dr Milan Ubavić
Časopis VINO zamolio da je dr Milana Ubavića, vlasnika preduzeća VINUM iz Novog Sada čija se vinarija nalazi u Sremskim Karlovcima da odgovori na pitanje: Kako on vidi sadašnje stanje u srpskom vinarstvu i sa kojim se problemima ono suočava?
Da počnemo prvo od države. Država je ta koja kreira politiku jedne zemlje, odnosno sve ono što smatra da je od vitalnog značaja za svoje građane. Proizvođači vina od nje isto tako očekuju da štiti njihove interese. U principu, to bi trebalo da bude tako, ali kako to izgleda u praksi. Pre pet godina bio sam pozvan da budem član jednog radnog tela koje je pripremalo novi zakon o vinu. Utrošeno je mnogo vremena i energije u raspravama i raznim doradama zakonskog teksta ali taj zakon još ni danas nije ugledao svetlost dana. Evo, i ovim putem apelujem na nadležne da donesu ovaj zakon koji je nama vinarima i vinogradarima izuzetno potreban. Za sve ovo vreme koje je izgubljeno u njegovoj pripremi, mogli smo ga do sada već doneti, dorađivati ili promeniti. Jer bolje je biti sa zakonom nego bez njega, pa makar on bio nesavršen. Ovo je samo jedan primer o nemarnom odnosu države prema vinarima. (više…)
Festival malvazije
sreda, jul 1st, 2009
Malvazija Capo d’Istria
U Kopru, prestonici slovenačkog dela Istre, 29. i 30. marta o. g. je održan 11. po redu Festival „Malvazija“ plemenit ukus Mediterana u organizaciji Društva vinogradara slovenske Istre, uz saradnju sa Gradskom opštinom Koper. Kao i do sada namera ove manifestacije jeste da oceni i predstavi kvalitet ove plemenite sorte belog vina koja je prisutna u celoj Istri, na Krasu, u Vipavskoj dolini, Goriškim Brdima i pograničnim područjima Italije. Pored toga, želja organizatora je da se u cilju povećanja prepoznatljivosti malvazije što bolje predstave i povežu vinogradari i vinari, da se podstakne razvoj vinogradarstva i vinskog turizma na tim područjima. Svemu tome namenjene su brojne stručno vođene degustacije, radionice kao i predavanja.
Inače, naziv vina malvazija etimološki je vezan za Monemvaziju, utvrđenu vizantijsku luku na jugu Peloponeza, potiče iz Srednjeg veka, od različitih vrsta loze tog regiona. Samo ime je nastalo od dve grčke reči: moni (Mόνη) i emvasia (Εμβασία) što bi značilo „jedini ulaz“ ili „jednostavan ulaz“. Loza malvazije brzo se proširila takoreći po čitavom Mediteranu, a u kolonijalno doba, u XVI v. Španci i Portugalci su je preneli na Kanarska ostrva, odnosno Maderu. U Istri i na obali severnog Jadrana prvi čokoti ove loze pojavili su se u doba Mletačke republike, u vreme kada je Engleska, njen veliki rival, izgubila Bordo 1453. godine i primat u trgovini vinom, a Turska iste godine osvojila Konstantinopolj. (više…)
Domaće ili strano
sreda, jul 1st, 2009U Srbiji ima veliki broj potrošača vina koji smatraju da su sva vina koja stižu iz Francuske ili Italije bolja od domaćih iako su neka od njih sumnjivog kvaliteta. Da li takav stav proističe iz skorojevićkog pristupa žvotu ili je nešto drugo u pitanju – problem je kojim bi trebalo da se pozabave sociolozi, ali, u svakom slučaju, vino je žrtva takvog pristupa. (više…)
Fali nam samo korak
sreda, jul 1st, 2009Povodom završetka TVINING projekta pod nazivom „Jačanje kapaciteta za regulaciju vinskog sektora u Srbiji“, zamolili smo Darka Jakšića, zaduženog za sektor vinogradarstvo i vinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srbije, da nam u najkraćim crtama kaže šta je sve ovim projektom obuhvaćeno i kakvi su dalji planovi…
Enzimi i vino
sreda, jul 1st, 2009U mnogim zemljama je uobičajeno korišćenje enzimskih preparata prilikom obrade kljuka i šire. Oni se mogu dodavati još prilikom presovanja kako bi se potpomogla ekstrakcija soka ili u već gotovo vino kako bi se pomogla filtracija…
R. V.
——— Ostatak teksta možete pročitati u štampanom izdanju